Evo rješenja! Orbanovim kreditima Dodik -gasi- prispjele kredite i deficit u 2023 - Zašto mu treba BiH? (Foto)

Evo rješenja! Orbanovim kreditima Dodik -gasi- prispjele kredite i deficit u 2023 - Zašto mu treba BiH? (Foto)

Republika Srpska u živom blatu: 2023. stižu ogromni krediti na naplatu, a Dodik spas traži kod evropskih desničara. Nakon što je odbio prihvatiti uslove MMF-a za dobivanje novog kredita, aktuelni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odlučio se na rizičan potez zbog kojeg mu sada prijeti veliki ekonomski problem. Prema nekim procjenama defecit u budžetu RS-a 2023. će biti 1,2 milijarde KM.

Na Bečkoj, a kasnije i Londonskoj berzi, bez ikakve najave prodate su obveznice Vlade RS. Sada ta dugovanja dolaze na naplatu, ali Dodik nema novca da isplati tekuće obaveze, te na svaki mogući način pokušava pronaći rješenje, tj. novo zaduženje. Tako će novi kredit za stare dugove, tačnije 110 miliona eura za koji se zadužuje kod Mađarske, bh. entitet Republika Srpska biti namijenjen za otplatu starih dugova. Novac se uzima od Izvozno-uvozne banke Mađarske (EXIM).

Ovu problematiku za Klix.ba komentirala je Svetlana Cenić, doktorica ekonomskih nauka i nekadašnja ministrica finansija u Vladi Republike Srpske.

Foto: Svetlana Cenić

"Obećanja su data, pa nek vide kako će ih ispuniti. Sada Miloradu Dodiku država Bosna i Hercegovina mnogo treba, jer samo se preko nje može sigurno zadužiti. Čak i kada je Mađarska dala taj kredit, a smatram da Mađarska prvenstveno uzme od Evropske unije taj kredit, pa ga daje Republici Srpskoj, ko zna šta će još stajati iza toga", smatra Cenić.

Zbog velikog zaduženja RS nije uspjela prodati svoje obveznice, kako bi mogla izmiriti trenutna dugovanja. Zašto je to tako objašnjava nam doktorica Cenić.

"Svi smo vidjeli kako smo rangirani kao država, što se tiče rizika, a zamislite onda kako je entitet rangiran. Zamislite kako neko izvana gleda na to da mu entitet garantuje otplatu. Banke imaju onaj stepen izloženosti, pa naravno moraju poštovati i princip ročnosti i ne mogu baš svaki put kupovati obveznice", prokomentarisala je Svetlana Cenić.

Situacije u RS-u je zabrinjavajuća, te se ekonomski stučnjaci brinu šta će se događati iduće godine. Kako kaže Cenić, neprestana zaduživanja ne mogu i ne smiju biti rješenje.

"Dodik sada na sve načine pokušava da se zaduži i onda da uporno priča priču kako Republika Srpska nije puno zadužena. Zna se da je granica za zemlje u razvoju 40% GDP-a što se tiče zaduženja, jer ne možemo se mi porediti sa razvijenim zamljama. Zemlje u razvoju se više zadužuju nego što je rast GDP-a, što u prevodu znači da jedemo vlastitu supstancu", poučena iskustvom govori nam Svetlana Cenić.

Problem bez rješenja

Traživši rješenje za ekonomski problem u kojem se nalazi RS, Svetlana Cenić smatra da je jedini način da Milorad Dodik, kako zna i umije, pokuša pronaći rješenje preko Bosne i Hercegovine i MMF-a.

"Dodik hoće pare od MMF-a, ali da mu oni ne postavljaju nikakve uslove. Može se desiti ono što i ranije, da se potpiše i obeća da će se uslovi izvršiti, a onda se to neće poštovati. Zato se Dodik i nada nekim parama iz EU i biće u stanju sve da obeća. On danas namjerno priča da će se Evropska unija raspasti, jer to su 'finte', jer će na taj način da ucjenjuje, dakle ako mu oni daju pare, on će promijeniti retoriku. Osim toga, uskoro ćemo doživjeti da će se ponovo početi prijetiti ratom ako ne bude novca. To slušamo stalno i to su ispričane priče", upozorava Cenić.

Osim ekonomskog, ova situacija ima i politički problem.

"Problem je što je Osmorka sklopila pakt, odnosno partnerstvo ili koaliciju sa njima, a Milorad Dodik još uvijek ne zna razliku između partnerstva i koalicije, tako da će Osmorki biti vrlo teško balansirati između Dodika i Čovića, koji sve te 'finte' znaju. Ipak oni su dugo na vlasti i vrlo dobro znaju kako da isfoliraju MMF i kreditore i da ništa ne urade, a da uspiju nakratko ugasiti požar", smatra Svetlana Cenić.

Uloga Mađarske

Kada je u pitanju zaduženje kod Mađarske, pozadina toga ostaje nerazjašnjena. Postavlja se pitanje zašto Mađarska pristaje da da novo zaduženje Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj.

"Nešto će stajati iza toga. Nešto je tražio, nešto mu je obećano. Kada smo mi to zadnji put dizali kredit od Mađarske? Nikad. Na kraju krajeva i Mađarska je sama tražila kredit od EU, ali ga nisu mogli dobili dok se ne ispune određeni uslovi. Lako je uzimati pare, pa onda pljuvati po toj Evropskoj uniji. Ako ništa, treba se poštovati da su to pare nečijih poreznih obveznika. To što Dodik uzima pare od Mađarske mora imati neku pozadinu i svoju cijenu, a mi ćemo je, nažalost, vrlo brzo osjetitit", zabrinuta je Cenić.

U svakom slučaju, ovo je samo privremeno kupovanje socijalnog mira, kaže naša sagovornica. I sama vlada je potvrdila da dižu novi kredit kako bi izmirili stare obaveze.

"Oni onda uporno pričaju kako je situacija u Republici Srpskoj sjana. Dižu se krediti kako bi se pokrili stari, inustrijska proizvodnja pada, a oni govore kako je sve divno, e sad gdje je tu logika, pitam se“, kazala nam je za kraj Svetlana Cenić.

Dugoročno zaduživanje

Na ovu temu za naš portal govorio je i ekonomski analitičar Zoran Pavlović, koji je objasnio zašto kreditori ne mogu ili ne žele kupovati entitetske obveznice.

Foto: Zoran Pavlović

"Postoje dva elementa o kojima treba voditi računa. Prvi element se u bankarskom svijetu zove izloženost. Dakle, koliko je neka finansijska institucija već plasirala novaca prema Republici Srpskoj. Banke imaju ograničenja, Agencija za bankarstvo ne dozvoljava da neka banka previše novaca da jednom klijentu. Moguće je da banke nemaju više prostora za nove plasmane u odnosu na već date Republici srpskoj", kaže Pavlović.

Osim navedenog, postoji još jedan problem, a to je dugoročno zaduživanje.

"Drugi problem je da je vrlo neizvijesno kada date kredit na 10 godina, tada ne znate šta se može dogoditi u tih deset godina. Da kojim slučajem taj novac treba da se da za izgradnju npr. hidroelektrane, koja će donositi prihode, onda bi investitori rado ulagali u projekat, a u ovom slučaju to je novac koji će se dati za izmirivanje tekućih obaveza, što je suprotno bilo kakvim ekonomskim principima. Stvar je jasna, kratkoročno zaduženje za kratkoročne obaveze, dugoročno zaduženje za dugoročne obaveze", pojašnjava Pavlović.

Gdje su pare?

Analitičar smatra da je novo zaduženje kod Mađarske mnogo više od ekonomskog pronalaska rješenja.

"To je pitanje koje je kombinacija političkog prijateljstva i raspoloživih sredstava. Mađarska banka sigurno neće ići u zaduživanje kako bi novac plasirala Republici Srpskoj. Suštinsko pitanje je da li se takvo dugoročno zaduživanje usmjerava u dugoročne projekte koji će donositi prihode ili će ono služiti za krpljenje rupa u budžetu. Mada je nevjerovatno da rupe u budžetu uopšte i postoje, obzirom na to da je u ovoj godini milijarda i po je prikupljena u PDV-u, a RS je dobila bar 400 miliona neplaniranih sredstava. Gdje su sve te pare nestale pitam se kao obični građanin", zaključio je Zoran Pavlović.

Piše: Lejla Halimić
Foto naslovna: I. Š./Klix.ba
Izvor: klix.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter