EU čista, otpad u Unu - Hrvatski sabor usvojio zakon: Radioaktivni otpad odlagat će se na granici sa BiH

Usvajanjem će se omogućiti zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane "Krško" i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Hrvatske iz bolnica i industrije, a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica

Hrvatski sabor izglasao je prošlog ponedeljka po hitnom postupku Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Za zakon je glasalo 77 zastupnika, 21 glas je bio protiv i 36 suzdržanih.
Namjere Hrvatske da skladišti radioaktivni otpada iz Nuklearne elektrane "Krško" kao i postojeći institucionalni otpad na lokaciji Trgovske gore izazvala je revolt u BiH. Ranije smo pisali da Hrvatska godišnje proizvede 200.000 tona opasnog otpada. 

Poseban zakon (lex specijalis) definiše područje smještaja zahvata u prostoru omeđenom sa 126 tačaka na lokaciji bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac (Trgovska gora). Tako će se omogućiti dobijanje ekološke i lokacijske dozvole za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane "Krško" i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Hrvatske iz bolnica i industrije, a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica. To sve radi se bez strateške procjene uticaja na okolinu nad državnim planom prostornog razvoja Hrvatske i uključivanja javnosti i lokalnog stanovništva iz BiH u postupak odlučivanja.

Lokalne zajednice iz BiH povezane sa rijekom Unom ranije uputile su pismo Hrvatskom saboru - Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica, Gradiška, Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ i Bosanski Petrovac, a pridružilo se i Ministarstvo za građenje, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine Unsko-sanskog kantona.
Kako su naglasili, ovakvo postupanje je u suprotnosti sa direktivama i konvencijama koje zahtijevaju obrazloženje alternativnih lokacija i aktivno odlučivanje u postupku donošenja odluka javnosti zemlje pogođene potencijalnim projektom, u ovom slučaju BiH:

-To se predloženim zakonom ne obezbjeđuje - navodi se u pismu.

Riječ je o direktivi Evropskog parlamenta i Savjeta o procjeni učinaka određenih planova i programa na okolinu, ESPOO konvenciji – UNECE Konvenciji o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, Protokolu SEA – o strateškoj procjeni okoline uz Konvenciju o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu, Arhuskoj konvenciji – UNECE Konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolinskim pitanjima, UN Deklaraciji o okolini i razvoju.

Hrvatski sabor je 2017. godine usvojio Strategiju prostornog razvoja Hrvatske u kojoj je makrolokacija Trgovske gore utvrđena kao potencijalna lokacija za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada. 

- Mi, predstavnici lokalnih zajednica, želimo da vas informišemo da nismo aktivno i adekvatno uključeni u proces odlučivanja kod strateške procjene uticaja na okolinu, strategija, planova i programa i da nam se donošenjem leks specijalis zakona želi nametnuti lokacija Čerkezovac, hitno i u potpunoj tajnosti sa što manje informacija o šteti i posljedicama kojima ćemo biti izloženi na desetine, a možda i stotine godina, pa čak i više.

Pogođene lokalne zajednice u BiH ni na koji način nisu učestvovale u odabiru lokacije Čerkezovac na Trgovskoj gori kao jedine preferentne lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada, niti smo bili konsultovani kada su se razmatrale četiri moguće lokacije Psunj, Papuk, Trgovska i Moslovačka gora  – navodi se u pismu.

Podsjećaju da su prvi put obaviješteni da Hrvatska namjerava skladištiti radioaktivni otpad na Čerkezovcu 2015. godine, ali da se već tada nije razmatrala nijedna druga lokacija, niti bilo kakva alternativa projektu:
- Na Studiju je bh. strana dala više od 70 primjedbi, komentara i sugestija da bi samo tri bile prihvaćene iz čega se može zaključiti da praktično nismo ni učestvovali u procesu konsultacija.

Foto: Ilustracija

Tokom rasprave 11. decembra u Saboru državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar rekao je da je Hrvatska do početka 2028.  dužna početi s odvozom nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Ali opozicioni političari iz Sabora upozoravali su ranije na to da se Zakon donosi prije postupka procjene uticaja na okoliš. 
Hrvatska i Slovenija dužne su zbrinuti nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, svaka svoju polovinu, te početi s odvozom tog otpada iz kruga nuklearne elektrane najkasnije do početka 2028. godine te isti zbrinuti u skladu s međunarodnim, evropskim i nacionalnim propisima kako bi se oslobodio skladišni prostor u samoj elektrani za privremeno skladištenje novog otpada koji će nastati daljnjim radom. 

Marijana Petir (NZ) izrazila je protivljenje izgradnji Centra bilo gdje u Hrvatskoj jer smatra da je prvo trebalo iscrpiti sve mogućnosti razgovora sa Slovenijom:
- Mogli smo dogovoriti sa Slovenijom da to bude zbrinuto kod njih, pored NE Krško, gdje se već gradi takvo jedno odlagalište - rekla je.
- Pregovarali jesmo, no iscrpili smo sve mogućnosti i slovenska strana nije voljna preuzeti našu polovicu otpada - odgovorio joj je Špehar. 

Dušica Radojčić, poslanica u Saboru Hrvatske, upozorila je da je Hrvatska zaobišla procedure u vezi odlagališta zbog čega joj se i žuri da se odluka donese u hitnom postupku:
- Odabrana lokacija za izgradnju nuklearnog odlagališta nalazi se u neposrednoj blizini sliva rijeke Une sa prekograničnim vodnim tijelima podzemnih i površinskih voda koje se mogu kontaminirati u slučaju akcidenta.

SDP i Klub zastupnika možemo u Saboru tražili su da se odustane od hitnog postupka i da se ovako osjetljiv zakon vodi u redovnoj proceduri, uz ozbiljnu javnu raspravu:
- To je zakon u kojem se predlaže lokacija za zbrinjavanje nuklearnog otpada, a takve točke ne bi trebale ići po hitnom postupku – rekao je Marin Živković (Možemo).

Ministarstvo nije iskoristilo novac za Trgovsku goru

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac uputio je prošle sedmice otvoreno pismo zastupnicima u Saboru Republike Hrvatske. Upozorio je da je prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada akt koji označava protivpravni ulazak u završnicu političkog projekta u vidu planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, te pozvao zastupnike daprije glasanja razmotre ozbiljne posljedice koje realizacija ovog projekta može imati po zdravlje stanovništva, životnu sredinu i ukupnu sigurnost kako na teritoriji Republike Hrvatske, tako i na teritoriji BiH.

Istovremeno dok ministar Košarac piše dopise, revizija je pokazala da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u 2024. imalo na raspolaganju 500.000 KM budžetskih sredstava na stavci Programa posebne namjene, s ciljem finansiranja aktivnosti Pravnog i Ekspertnog tima za zaštitu interesa BiH u vezi s planiranim odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u Hrvatskoj. Revizorski izvještaj pokazao je da je do 31. decembra iskorišteno oko nešto više od 57 hiljada KM, problematizirajući postupke isplata i angažman međunarodnih pravnih stručnjaka. 

Piše: B. Mrkić
Foto naslovna: Odlagalište nuklearnog otpada Čerkezovac
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter