Drago Kalabić, žestoko -Bore se za prava Hrvata u BiH, a za prava Srba u Hrvatskoj ne smiju ni pitati-


Drago Kalabić, žestoko -Bore se za prava Hrvata u BiH, a za prava Srba u Hrvatskoj ne smiju ni pitati-

Dogovor koji je prije desetak dana postignut između lidera SNSD Milorada Dodika, HDZ BiH Dragana Čovića i “Trojke” (Nermina Nikšića, Elmedina Konakovića i Edina Forte), po mnogim ocjenama, napravljen je tako da u najvećoj mjeri ispunjava zahtjeve hrvatske strane.

Najveća zamjerka “dilu” koji je postignut na imanju aktuelnog predsjednika Republike Srpske u Bakincima kod Laktaša, makar prema tvrdnjama opozicije u Federaciji BiH i tamošnjih medija, jeste to da se Draganu Čoviću i njegovoj političkoj partiji, maltene, omogućava da vječno ostanu na vlasti. To se, prema navedenim tvrdnjama, najbolje može vidjeti kroz prihvatanje Čovićevih zahtjeva o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH kojim se, praktično, pravi posebna hrvatska izborna jedinica u BiH. To bi, prema istim ocjenama, dovelo do stvaranja hrvatskog entiteta u praksi, ako već ne postoji formalno.

Iako je s hrvatske strane razumljivo zašto se zalažu za dobijanje svoje izborne jedinice i što veće autonomije u okviru FBiH, ponovo se pokreće pitanje o tome zašto Čovićeve zahtjeve toliko snažno podržavaju Milorad Dodik i njegova politička stranka. Između ostalog, takvo pitanje na društvenim mrežama postavio je i Drago Kalabić, nekadašnji član Predsjedništva SNSD i poslanik te partije u brojnim sazivima Parlamenta BiH, koji je zbog javnog neslaganja s politikom stranke izbačen iz SNSD prije nekoliko godina.

“Vidim da se srpska reprezentacija u Sarajevu iz petnih žila upinje da Hrvati dobiju ono što ni sanjali nisu da će dobiti. Naša ekipa, zajedno sa Vatikanom, EU, NATO i mnogim ambasadama dobro pritiskaju Bošnjake i vidim da će Hrvati dobiti izbornu jedinicu, člana Predsjedništva, što realno vodi ka trećem entitetu. Prije toga su svi dobili hrvatsko državljanstvo, pravo učešća na izborima u Hrvatskoj i, što je najvažnije, dobili su svog predstavnika u Evropskom parlamentu, što druga dva naroda mogu samo sanjati. Za to vrijeme Srbi ništa nisu uradili za sebe i to pokušavaju pokriti velikom galamom, uvredama, prijetnjama i eliminacijom onih koji drugačije misle. A onda će autobusima u Jasenovac i na Kozaru dovesti srpsku sirotinju da im pričaju o ustašama iz Hercegovine, a ta sirotinja će gledati kada se vrati kući kako da se prebaci na posao u Dubrovnik, Mostar, Slavonski Brod”, navodi Kalabić.

On je postavio i pitanje “srpskim reprezentativcima” u Sarajevu zašto prije svoje “borbe” za hrvatske interese u BiH prethodno nisu pitali hrvatskog predsjednika i premijera, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, mogu li Srbi u Hrvatskoj dobiti bilo šta.

“Bilo ih je tamo blizu milion. Srbima nije zagarantovan ni odbornik u Kninu ni u bilo kojoj drugoj čistoj srpskoj sredini, a o imovini i nečem većem da ne pričam. A Vučić je maloj grupi Hrvata dao čak ministra Žigmanova. Trenutno puno više Kurti nudi Srbima na Kosovu nego Hrvatska, a ko nam je u reprezentaciji nije realno više ni očekivati. I da se razumijemo, nisam ja protiv prava hrvatskog naroda, neka se oni bore za to, nego brate, kako smo došli do toga da se i Srbi bore za ta njihova prava, a za prava našeg naroda ne smiju ni pitati”, poručio je Kalabić.

Prije “šut karte” iz najveće stranke u Srpskoj, Kalabić je godinama bio visoki SNSD-ov funkcioner. Do razmimoilaženja sa stranačkim šefom došlo je u godinama nakon izbora 2014. godine, kada najdugovječniji lider Srpske počinje masovno u svoje redove prihvatati dojučerašnje političke protivnike.

“Šta je nama bio cilj 2006. godine a šta danas?! Šta mi radimo sa Čavićem, Obrenom i Cickom?! Jesmo li mi Savez nezavisnih socijaldemokrata ili smo ‘savez svega i svačega”, upitao je svojevremeno Kalabić Dodika.

Lider SNSD-a je Kalabića “riješio” tako što ga je prvo nagovorio da odustane od kandidature za bilo koji nivo vlasti na izborima 2018. godine, te ga postavio za rukovodioca RJ “Elektrokrajina” Prnjavor. Nakon što su izbori prošli, Kalabić je razriješen sa funkcije a ubrzo mu je data i ispisnica iz SNSD-ovog članstva. U
međuvremenu nije pristupao nijednoj partiji niti se kandidovao na izborima. S vremena na vrijeme davao je intervjue za pojedine medije a povremeno se oglašava putem Fejsbuka.

U novembru prošle godine je tvrdio da se 90 odsto članstva SNSD-a slaže sa načelnikom Bratunca Lazarom Prodanovićem koji je na sjednici lokalnog parlamenta, pred uključenom kamerom, rekao kako je partija čiji je i sam dio, postala leglo kriminala. Početkom 2022. godine Kalabić je tvrdio da se vrh SNSD-a uveliko sprema za Dodikov pad te da brojni visoki funkcioneri te stranke tajno obilaze strane ambasade te se nude opoziciji.

“Dodik nikada nije bio iskren kad je davao obećanja o skoroj samostalnosti Republike Srpske, kao i vraćanju njenih oduzetih nadležnosti. On nikada nije bio iskren po tom pitanju. Ništa on neće uraditi. Nacionalne teme je i ranije, kao i sada, koristio za političku trgovinu. Ključno pitanje je da li će sada imati sa kim trgovati”, rekao je Kalabić.

Na pitanje kako se došlo do toga da Dodik, koji je do prije samo petnaestak godina imao, najblaže rečeno, više nego korektne odnose sa Zapadom sada postao političar sa američke “crne liste” i osoba koju Zapad stavlja pod sankcije, Kalabić je poručio kako je “odgovor jednostavan”.

“Dodik je napustio reforme, izgradnju institucija te prozapadnu politiku, u koju je Zapad puno uložio. Umjesto toga, on se okrenuo Rusima, populizmu, korupciji i diktaturi. Sukob je bio neizbježan”, smatra Kalabić.

Za bivše stranačke kolege je rekao kako statiraju čekajući politički kraj svog lidera. “Neboša Radmanović i Željka Cvijanović se uveliko pripremaju za stanje poslije Dodika. Ostali obilaze strane ambasade i opozicione partije i nude svoje usluge, ali ne progovaraju javno. Sve to rade u tajnosti”, tvrdi Kalabić.

Ranije je uzburkao javnost kada je rekao da je 12 visokih funkcionera SDS-a na platnom spisku SNSD-a.

Foto naslovna: Parlamentarna skupština BiH
Izvor: gerila.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter