Petog avgusta ove godine CIK BiH je objavila, a banjalučke Nezavisne novine prenijele podatak kako su zbog tzv. preuranjene kampanje pred lokalne izbore, koji u BiH trebaju biti održani u oktobru 2024. godine, učestale pritužbe CIK-u BiH. U tome, kako je isti medij objavio, prednjače političari i političke partije iz vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.
Tako je vladajući SNSD Milorada Dodika do sada, kako pišu Nezavisne novine pozivajući se na CIK BiH, podnio CIK-u najmanje sedam prigovora protiv opozicione PDP zbog preuranjene izborne kampanje, na šta ni PDP nije ostala dužna budući da je i ona po istom osnovu CIK-u podnijela dva prigovora protiv SNSD-a.
Dodikov SNSD je zbog preuranjene kampanje prijavljivao CIK-u i DEMOS, koji mu je koalicioni partner u vlasti na nivou Republike Srpske. Zatim je tu i SDS koja je iz istog razloga CIK-u prijavljivala SNSD. Ima još mnogo ovakvih primjera, ali je i ovo što je navedeno više nego dovoljno da bi se shvatilo koliko je onima koji se otimaju za vlast bitna samo vlast, a ne istinska borba protiv tiranske i kolonijalne vladavine OHR-a i Kristijana Šmita.
U nastojanju da osvoje vlast, na lokalnom, entitetskim ili na nivou BiH, ne biraju se sredstva da se postigne taj, i samo taj cilj do kojeg oni drže, a da se njima protivnička strana spriječi da ostvari isti cilj. Radi toga oni su spremni i da obmanjuju narod pričom kako se bore protiv kolonijalizma OHR-a, kako Kristijan Šmit nije visoki predstavnik i da ne prihvataju njegova nametanja zakona.
Ali, u praksi rade sve sasvim suprotno od toga, i pri tome ne osjećaju nimalo griže savjesti zbog laži koje govore narodu.
Nema boljeg dokaza za to od navedenih međusobnih prijavljivanja vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, s obzirom da je ono za šta prijavljuju jedni druge, tj. prijevremenu izbornu kampanju, u izborni sistem u BiH nedavno uveo Kristijan Šmit svojim tzv. zakonom o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Naime, preuranjene kampanje kao pojma nije bilo u Izbornom zakonu BiH, dok je nedavno nije nametnuo Kristijan Šmit svojim zakonom.
Sada se upravo na taj Šmitov pojam, kojim se, sve i da ga je usvojila Parlamentarna skupština BiH, grubo povređuje ustavno pravo slobode izražavanja misli, poziva i srpska vlast i srpska opozicija, čime narodu gledaju u oči i besramno ga lažu kako oni navodno ne priznaju Kristijana Šmita za visokog predstavnika i kako oni navodno neće primjenjivati Šmitove zakone, odnosno ponašati se u skladu sa tim tzv. zakonima.
Međutim, onim što u stvarnosti rade sami sebe negiraju, jer prijavljujući jedni druge za prijevremenu kampanju na taj način prihvataju i traže primjenu onoga što je Šmit nametnuo. Iako, sve i da Šmit jeste imenovan za visokog predstavnika od strane Savjeta bezbjednosti UN, ne bi imao pravo da nameće takav niti bilo koji drugi zakon nijednoj državi članici UN, pa ni BiH, jer to najstrožije zabranjuje Povelja UN kao vrhovni pravni propis međunarodnog prava.
Zato je ovakvo ponašanje srpske vlasti i opozicije jedan u nizu dokaza našeg ličnog i nacionalnog sunovrata.
Za Infomedia Balkan
Dr Milan Blagojević, ugledni univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, bivši član Senata Republike Srpske i pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, što je prvi takav slučaj u BiH pravosuđu.
Foto naslovna: K3/Printscreen/Dr Milan Blagojević
Izvor: www.infomediabalkan.com
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter