Dr Milan Blagojević: Stav Evropskog suda za ljudska prava o OHR-u

Evropski sud svoju odluku donosi smatrajući da je bitno to što su radnje OHR-a ustvari radnje strana ugovornica, a to su zemlje članice PIC-a, jer je, kako stoji u toj odluci, Savjet bezbjednosti UN-a imao pravo da uvede međunarodnu civilnu upravu u BiH

Ne bih da prognoziram ishod postupka po eventualnoj predstavci Milorada Dodika Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, već smatram korisnim samo koncizno podsjetiti našu javnost na stav tog suda o OHR-u, koji postoji još od 2007. godine.

Međutim, tekst koji slijedi nije i moj lični stav, jer ja, za razliku od Evropskog suda za ljudska prava, smatram da niko, pa ni Savjet bezbjednosti UN-a, nema pravo da uvede međunarodnu civilnu upravu u Bosni i Hercegovini, tj. da uvede upravljanje i vladanje Bosnom i Hercegovinom od strane nekog izvana, a ne od strane njenih institucija.

Takvu mjeru upravljanja i vladanja državom članicom UN-a jasno zabranjuje član 78. Povelje UN-a, zbog čega griješi Evropski sud za ljudska prava kada, kako ćemo vidjeti u nastavku, pravno neosnovano tvrdi da je Savjet bezbjednosti UN-a navodno imao pravo da uvede međunarodnu civilnu upravu u BiH.

To je pravno neosnovana tvrdnja Suda u Strasbourgu ako se uzme u obzir da član 24. stav 2. Povelje UN-a obavezuje Savjet bezbjednosti UN-a da, i kada obavlja svoje dužnosti očuvanja svjetskog mira iz Poglavlja VII Povelje UN-a, mora poštovati načela UN-a, a to znači da i tada mora poštovati načelo suvereniteta države i načelo zabrane uvođenja starateljstva - međunarodne civilne uprave nad bilo kojom državom članicom UN-a.

Dakle, Sud u Strasbourgu je 2007. godine u predmetu Dušan Berić i drugi protiv BiH zauzeo stav (stav 29. te odluke) da se Evropska konvencija o ljudskim pravima, na koju bi se i Dodik pozivao ako izjavi predstavku Evropskom sudu, ne može tumačiti tako da se radnje strana ugovornica (zemalja članica PIC-a), obuhvaćene rezolucijama Savjeta bezbjednosti, u šta spadaju i odluke OHR-a u predmetu Berić, što bi danas bio Schmidtov zakon o neizvršenju odluka visokog predstavnika, mogu podvrgnuti ispitivanju od Evropskog suda.

Drugim riječima, Evropski sud za ljudska prava je u toj svojoj odluci iz 2007. rekao da on iz navedenog razloga ne može odlučivati o odlukama OHR-a (što bi danas bilo i Schmidtovo krivično djelo neizvršenja odluka visokog predstavnika na kojem počiva osuđujuća presuda Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika), tj. ne može ih podvrgnuti svom preispitivanju, pa je zbog toga tada odbacio predstavku Berića kao nedopustivu.

Ključno u toj odluci Evropskog suda, pored već rečenog, jeste da Evropski sud svoju odluku donosi smatrajući da je bitno to što su radnje OHR-a ustvari radnje strana ugovornica, a to su zemlje članice PIC-a, jer je, kako stoji u toj odluci, Savjet bezbjednosti UN-a imao pravo da uvede međunarodnu civilnu upravu u BiH, a da izvršavanje te uprave, što znači i imenovanje međunarodnog civilnog upravnika (visokog predstavnika) povjeri državama članicama PIC-a (stav 27. odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Berić).

Navedenu odluku Sud u Strasbourgu je donio glasovima svih članova svog vijeća, dakle jednoglasno, a to znači i glasom tadašnje sutkinje iz BiH u Evropskom sudu za ljudska prava.

Piše: Dr Milan Blagojević
Foto naslovna: Benjamin Krnić/ESLJP ne može preispitivati odluke OHR-a
Izvor: osobodjenje.ba

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter