Dodik skreće pažnju udarima na Debevca

Dodik skreće pažnju udarima na Debevca

Intenziviraju se napadi režima Milorada Dodika i pripadajućih mu medija sa obje strane entitetske linije na predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca. Vrlo je indikativno da kritike na račun te pravosudne institucije i njenog prvog čovjeka kulminiraju uoči objavljivanja specijalnog izvještaja o radu Tužilaštva BiH. U srijedu će, prema informacijama Faktora, biti predstavljen izvještaj sutkinje Joanne Korner o provedbi preporuka za unapređenje procesuiranja ratnih zločina u BiH, a taj je izvještaj, tvrde naši izvori iz OSCE-a i Tužilaštva BiH, veoma nepovoljan po tu instituciju.

Kritike na račun rada Tužilaštva BiH, koje u potpunosti demaskiraju nerad te institucije pod rukovodstvom glavne tužiteljice Gordane Tadić, nastoje se amortizirati i udarima na Sud BiH, odnosno nametanjem percepcije, suprotne sadržaju izvještaja sutkinje Korner i relevantnim činjenicama, o toj instituciji kao problematičnoj karici u pravosudnom sistemu.

Napadi na Debevca intenzivirani su nakon istupa šefa Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji je predsjedniku Suda BiH, između ostalog, fakturisao kao sporno posjedovanje državljanstva Španije, a optužio ga je i da je prikrio činjenicu da je državljanin i te zemlje. - Mi smo kod nadležnih španskih organa provjerili i jeste tako – poručio je Dodik prošle sedmice.

U Dodikovu skupinu "mi", pored njega, pripada i Tužilaštvo BiH, koje je na osnovu anonimne prijave započelo istragu protiv Debevca.

Nakon što mu je ta teza obesmišljena činjenicom da i sam posjeduje državljanstvo druge države, te da dvojno državljanstvo posjeduje i glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, Dodikovi medijski zastupnici su promijenili taktiku, pa su Debevca počeli optuživati za prevaru jer, tvrde oni, nije mogao istovremeno posjedovati državljanstvo BiH i Španije jer te dvije države nemaju potpisan biletarelni sporazum kojim se rješava to pitanje.

Koncept im, međutim, remete činjenice, odnosno postojanje odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bakira Izetbegovića.

Naime, odlukom u predmetu U 9/11 od 23. septembra 2011. godine je Ustavni sud BiH utvrdio da su pojedine odredbe Zakona o državljanstvu BiH, kojima je uskraćena mogućnost građanima BiH da posjeduju dvojno državljanstvo sa zemljama sa kojima nemamo potpisan bilateralni sporazum, protivne Ustavu BiH. Sporne odredbe su, nakon što Parlamentarna skupština BiH nije izvršila Odluku, prestale da važe, te su uklonjena sva ograničenja u vezi s posjedovanjem dvojnih državljanstava za građane BiH.

Do pronalaska nove "argumentacije" kojom bi se obrušili na predsjednika Suda BiH, Dodikovi stručnjaci i mediji ne dozvoljavaju da ih činjenice ometu u zastupanju teze o spornom posjedovanju dvojnog državljanstva.

Pozadina tih napada, naravno, nije samo amortiziranje reakcija na predstojeći izvještaj sutkinje Korner, već i pokušaj diskreditacije i smjene čelnika Suda BiH zbog jednostavne činjenice da struktura koju predvodi Dodik nema kontrolu nad tom institucijom.

Ta je kontrola, sudeći prema javnim istupima kritičara, važna zbog zakonskog ovlaštenja predsjednika Suda BiH da potpisuje obrazložene zahtjeve Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH za provođenje posebnih istražnih radnji protiv osoba za koje postoji osnovana sumnja da su umiješane u nezakonite aktivnosti.

Dodikovo strpljenje je iscurilo nakon što je Sud BiH kao neosnovanu odbio žalbu Kluba zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini entiteta RS na odluku Centralne izborne komisije (CIK) o odgađanju Lokalnih izbora.

Sud BiH odlučuje i o tužbama bivšeg člana CIK-a Branka Petrića i Sanje Stanimirović-Ostojić iz Vlasenice, koji su se toj pravosudnoj instituciji obratili smatrajući da su oštećeni odlukom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o smjeni određenih kadrova CIK-a i imenovanju novih.

Ta je odluka Zastupničkog doma iz marta ove godine oduzela SNSD-u i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH kontrolu nad CIK-om, što bi moglo imati duboke implikacije na sastav izvršne vlasti na državnom i entitetskom nivou nakon Općih izbora 2022. godine. Sve aktivnosti u vezi s provođenjem izbora, ali i postizborne aktivnosti poput određivanja načina popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, u rukama su CIK-a.

Zbog te činjenice SNSD i HDZBiH vrše pritisak na Sud BiH, nastojeći ishoditi za sebe povoljno rješenje, odnosno prihvatanje tužbi, i to u znatno bržem vremenskom okviru nego što je to praksa kada je Sud BiH u pitanju.

Zanimljivo je da su se napadima na Sud BiH, te već tradicionalnim nasrtajima na OSA-u, pridružili i fragmenti političkih struktura iz FBiH koji se deklariraju kao "probosanski orijentirani", a koji javnim istupima i pisanjem medija pod njihovom kontrolom nastoje destabilizirati ove dvije državne institucije.

Reforma pravosudnog sistema jedna je od ključnih obaveza koje je pred BiH stavila Evropska komisija u svom Mišljenju, a u tom kontekstu je, između ostalog, istaknuta potreba usvajanja novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH i sudovima BiH. Takvim zahvatima se, što je vrlo indikativno, najviše protive upravo najglasniji kritičari predsjednika Suda BiH.

Izvor: faktor.ba

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks