Dodik otvorio novu krizu: Izglasan Izborni zakon RS, izbrisana Centralna izborna komisija BiH


Dodik otvorio novu krizu: Izglasan Izborni zakon RS, izbrisana Centralna izborna komisija BiH

Tačno u 1.58 sati 19. aprila 51 poslanik vladajuće koalicije glasao je za usvajanje Izbornog zakona RS. Poslanici opozicije nisu dobili odgovor na pitanje upućeno vladajućoj većini tokom rasprave - po kojem zakonu će u oktobru 2024. godine izaći na izbore? Usvajanjem entitetskog Izbornog zakona, pri čemu je prekršen Dejtonski sporazum, Ustav BiH i Izborni zakon BiH, Dodik je otvorio novi front prema visokom predstavniku i zemljama koje podržavaju Schmidta i tako usložnio političku krizu do krajnjih granica.

Pod okriljem noći, vladajuća većina u Republici Srpskoj usvojila je novi entitetski zakon, iz kojeg je u potpunosti izbrisana Centralna izborna komisija BiH (CIK).

Usvojenim zakonom CIK više neće imati nadležnost da organizuje i sprovodi izbore za entitetske nivoe vlasti, od lokalnih izbora, preko izbora poslanika u Narodnu skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednika RS, do delegata u Vijeće naroda RS i Domu naroda BiH. Donošenje ovog zakona najavio je Milorad Dodik 3. januara kao reakciju na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje se odnose na integritet izbornog procesa.

Paradoks je da je poslanik SNSD-a Igor Žunić, koji je u Narodnoj skupštini u ime vladajuće koalicije predložio donošenje ovog zakona, kao razlog za usvajanje Izbornog zakona RS naveo potrebu da se građanima vrati povjerenje u izborni proces, da se tehničkim izmjenama poboljša integritet izbornog procesa i da se u ovom bh. entitetu ubuduće provode fer i pošteni izbori! Copy paste obrazloženja koje je dao Schmidt kada je donio odluku da proglasi tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, uz ogromnu razliku – visoki predstavnik je govorio istinu, a  Žunić potpunu neistinu.

Nebojša Vukanović je primijetio da predloženi zakon, koji je parlamentu formalno predstavio Žunić, nisu potpisali svi poslanici vladajuće koalicije, aludirajući na njihov strah od mogućih sankcija. Poslanik SDS-a Tomica Stojanović rekao je da iza ponoći djelaju samo stanisti, vampiri i đavoli. „I ovo će biti đavolji zakon“, konstatovao je on. Opozicioni poslanici su tokom rasprave rekli da neće podržati Izborni zakon RS.

„Šta će se desiti ako budete imali dva različita izborna zakona, koji će biti na snazi. Hoćete li ubaciti dvije kugle, pa gledati da li ćete izvući RIK ili CIK“, pitao je vladajuće Vukanović.

Poslanici opozicije su konstatovali da ovaj zakon nikada neće stupiti na snagu niti će po njemu biti sprovedeni bilo koji izbori, uz opasku da ne postoje tehničke mogućnosti da RS, čak i kada bi ovaj zakon stupio na snagu, a neće, sprovede izbore. Vukota Govedarica je, vrlo slikovito i vrlo ironično, opisao djelovanje u vezi sa procedurama koje predstoje da bi ovaj zakon uopšte stupio na snagu. Pojasnio je da bi, i kada bi se sve kretalo najvećom brzinom - od glasanja u Vijeću naroda, gdje će Bošnjaci uložiti veto, preko odluke Ustavnog suda RS, od raspisivanja konkursa za članove RIK-a, do njihove potvrde u Narodnoj skupštini, pa onda ponovo bošnjačkog veta u Vijeću naroda i odluke Ustvanog suda RS…, ovaj zakon mogao stupiti na snagu najranije početkom avgusta.

„Oko Ilindana (2. avgusta), gospodo, a CIK 6. maja raspisuje lokalne izbore koji će se održati u oktobru“, naveo je Govedarica.

Ognjen Bodiroga iz SDS-a je jasno upozorio da je donošenje ovog zakona kršenje Dejtonskog sporazuma i opasno „igranje vatrom“, u kojem bi najveći gubitnik na kraju mogla biti cijela Republika Srpska. Opozicija je iznijela sumnje da je Dodik u cijelu priču oko entitetskog izbornog zakona ušao samo da bi ucjenjivao koalicione partnere na državnom nivou kako bi, preko njih, isposlovao da međunarodni zvaničnici umanje pritisak prema njemu i vlastima RS, nakon čega bi on ponovo postao kooperativni politički faktor u BiH.

„Entiteti mogu imati svoj Izborni zakon i entitetsku izbornu komisiju, ali on mora u potpunosti biti u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Nadležnost entitetskih izbornih komisija određuje CIK“, rekao je za Žurnal Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Izborne komisije BiH.

Sve je, kako je pojasnio, sadržano u članu 2.9 Izbornog zakona BiH, kojim je, između ostalog, propisana isklјučiva nadležnost CIK BiH da koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora. Izbornim zakonom BiH nije predviđena bilo kakva uloga drugih izbornih komisija u provođenju ovih ovlaštenja CIK-a niti mogućnost ove institucije da ta ovlaštenja prenese na bilo koju drugu izbornu komisiju.

„Donošenje ovog zakona produbiće političku krizu u BiH. Ne može postojati paralelni izborni proces. Jasno je ko donosi odluke. Ne može niži zakon preuzimati nadležnosti državnog zakona“, upozorio je Šehić.

Odlukom da donese novi entitetski izborni zakon, iz kojeg je potpuno izbrisan CIK, Milorad Dodik i vladajuća većina u RS ponovo su atakovali na Dejtonski sporazum (Aneks 3, koji se odnosi na izbore), Ustav BiH, zakone i vladavinu prava u BiH. Spekuliše se o više mogućih scenarija o tome šta će se sa ovim zakonom desiti u budućnosti.

Jedna je da se sprovedu sve potrebne procedure, o kojima je govorio Vukota Govedarica, a da onda Dodik odluči da ne potpiše ukaz o proglašenju zakona. Na taj način bi spriječio da protiv njega bude podignuta nova optužnica za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, čime bi sebi obezbijedio produženi politički rok trajanja. Uostalom, ne bi bilo prvi put da vlast u RS usvoji odluke, zaključke i zakone, koje potom ne sprovodi.

Druga opcija je da Dodik potpiše ukaz o proglašenju Izbornog zakona RS i da zakon potom bude objavljen u Službenom glasniku, što bi, izvan svake razumne sumnje, izazvalo reakciju Christiana Schmidta, koji će taj zakon proglasiti ništavim i staviti ga van snage. Ako, i pored toga, vlast u RS odluči da sprovede izbore po tom zakonu, rezultate tih izbora neće prihvatiti zapadne zemlje, međunarodne organizacije i ostali relevantni faktori.

Treća mogućnost je da vlast RS u narednim danima, najkasnije do kraja aprila, sa partnerima na državnom nivou pronađe rješenje da se u parlamentu BiH usvoje izmjene Izbornog zakona BiH, nakon čega bi entitetski izborni zakon stavila ad acta. Za šta su male šanse.

„CIK će početkom maja donijeti odluku o održavanju oktobarskih lokalnih izbora. Nakon tog roka nema nikakvih izmjena Izbornog zakona. To je potpuno neprimjenjivo u ovom izbornom ciklusu“, pojasnio je Šehić.

Podsjetio je da je visoki predstavnik, kada je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, političkim liderima ostavio razuman rok da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoje usaglašen izborni zakon.

„Izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt su temelj. Te izmjene su stupile na snagu. Političke stranke mogu djelovati amandmanima. Oni bi tako mijenjali Izborni zakon koji je već na snazi, odnosno zakon koji je donio visoki predstavnik. „Moje je pitanje - pod čijim uticajem je bio raniji saziv CIK-a? Jako dobro znam koji su članovi radili za koje političke stranke, uključujući i SNSD“, kazao je Šehić.

On smatra da je sve oko donošenja Izbornog zakona RS „politička igra, da bi se kontrolisala RIK, jer ne priznaju legitimitet i legalitet sadašnjih članova CIK-a“.

Tačno u 1.58 sati 19. aprila 51 poslanik vladajuće koalicije glasao je za usvajanje Izbornog zakona RS. Poslanici opozicije nisu dobili odgovor na pitanje upućeno vladajućoj većini upućeno tokom rasprave - po kom zakonu će u oktobru 2024. godine izaći na izbore?

Igor Žunić niti bilo ko iz vlasti im nije dao odgovor.  „Nema završne riječi“, kratko je rekao Žunić po okončanju dvosatne rasprave o Izbornom zakonu RS, u kojoj nije učestvovao nijedan poslanik vladajuće koalicije. Žunić nije imao odgovor, ali je par dana ranije Dodik zaprijetio opoziciji da im ne pada na pamet da izađu na izbore koje raspiše CIK, jer im on neće dozvoliti da koriste javne objekte i logistiku za održavanje izbornog procesa.

Usvajanjem entitetskog Izbornog zakona, pri čemu je prekršen Dejtonski sporazum, Ustav BiH i Izborni zakon BiH, Dodik je otvorio novi front prema visokom predstavniku i zemljama koje podržavaju Schmidta i usložnio političku krizu do krajnjih granica. Prijetnjama da će opoziciji u oktobru onemogućiti glasanje na lokalnim izborima koje organizuje CIK, stvorio je mogućnost izbijanje fizičkih sukoba između pristalica vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Pod uslovom da mu jači od njega to dozvole.

Piše: Ljiljana Kovačević
Foto naslovna: BN TV/NS RS
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter