Depresija: Kada pomaže psihoterapija, a kada ljekovi?

Depresija: Kada pomaže psihoterapija, a kada ljekovi?

Izražavanje sopstvenih negativnih misli i osjećaja na terapijskim susretima zna katkada da bude bolno.

Depresija je bolest koja u današnje vrijeme pogađa sve veći broj ljudi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 300 miliona ljudi svih uzrasta pati od depresije. Depresija može pogoditi svaku osobu bez obzira na uzrast, pol, kulturu iz koje dolazi ili socio – ekonomski status. U najtežim slučajevima završava samoubistvom.

Ako ste i sami depresivni, može vam se činiti kako nikada nećete izaći iz crnih misli u koji ste upali. Međutim, čak i za one najteže oblike depresije postoji pomoć. Samo se nemojte ustručavati da je potražite.

Ni jedna depresija nije ista

Psihoterapija, farmakoterapija i podsticanje i razvoj zdravijih navika i stila života su oblici pomoći koji mogu podstaći nadu i povećati životno zadovoljstvo, piše Ordinacija.

Budući da ni jedno ljudsko biće nije isto, ni jedna depresija nije ista, prema tome ne postoji jedno rješenje odnosno jedan oblik tretmana koji će odgovarati svima. Najbolji način da sami sebi pomognete je da naučite što više možete o svojoj bolesti, isprobate različite oblike pomoći i odlučite se na ono što najviše odgovara vašoj ličnosti i uvažava vaše vrijednosti i interese.

Psihoterapija

Terapija razgovorom vrlo je djelotovrna pomoć u tretmanu depresije. Naročito je uspješna kod blagih i srednje intenzivnih simptoma. Postoje različiti terapijski pristupi, neki od njih su bihevioralno kognitivna terapija, interpersonalna terapija, psihodinamski pristup, itd…

Terapijski razgovor vam može pomoći da pronađete uzroke svoje tuge, može vam pomoći u razumijevanju zašto se osjećate na određen način i kako to utiče na vaše ponašanje, može vam pomoći da razumijete okidače vaše depresije. Terapija takođe pomaže u mijenjanju vaših negativnih obrazaca koji utiču na vaša odjećanja, doživljaje i ponašanje.

Pri tom je vrlo važno da pronađete terapeuta koji vam odgovara i s kojim možete uspostaviti topao i podržavajući odnos. Ne treba da se ustručavate ako bude potrebno da razgovarate i sa više stručnjaka dok ne nađete onog koji vam odgovara.

Izražavanje sopstvenih negativnih misli i osjećaja na terapijskim susretima zna katkada da bude bolno. S nekim od tih osjećaja možda se ni sami ne želite da se suočite. Međutim, imajte na umu da svi ti teški i bolni trenuci na kraju donose nešto dobro. Zato nemojte odustajati od terapije. Istrajanje u takvim situacijama će vam pomoći da promijenite stare obrasce ponašanja i konačno krenete naprijed.

Tretman ljekovima

Istraživanja pokazuju djelotvornost tretmana depresije psihoterapijom kao i lijekovima kod velikog broja pacijenata. Međutim, dugoročni učinci tretmana više idu u prilog psihoterapiji, posebno ukoliko je riječ o kognitivno bihevioralnoj metodi budući da tom metodom pacijenti uče vještine koje će im pomoći ako se simptomi depresije vrate.

Ljekovi ublažavaju neke od simptoma depresije i zato ih ne treba izbjegavati. Tretman ljekovima potreban je kod hroničnih i teških oblika depresije. Takvi oblici depresije biće najadekvatnije tretirani kombinacijom ljekova i psihoterapije. U slučaju blažih i umjerenih simptoma obično će pomoći i samo jedan oblik tretmana.

Ipak, treba imati na umu da ljekovi ublažavaju simptome ali ne utiču u na stvarne uzroke bolesti. Zato je preporučljivo angažovati i psihoterapijsku pomoć.

Promjene u stilu života

Razvijanje zdravijih životnih navika može doprinijeti uspjehu u borbi s depresijom.

Vježbanje je vrlo efikasno u borbi protiv depresije. Ono podstiče lučenje serotonina, endorfina i drugih hemikalija u mozgu koje pomažu da se osjećamo bolje. Pri tom, naravno, ne trebate istrčati maraton, dovoljno je oko pola sata šetnje dnevno.

Društvena podrška – kontakti s drugima, održavanje prijateljstava i dobrih porodičnih odnosa smanjuju izolaciju i osjećaj usamljenosti. Taj osjećaj je jedan od važnijih rizičnih faktora za razvoj depresije. Uključivanje u humanitarni rad je izvrsna prilika za ostvarivanje kontakta s drugima i za pomaganje drugima dok istovremeno pomažete sebi.

Zdrava ishrana vrlo je važna za fizičko i mentalno zdravlje. Konzumiranje većeg broja manjih obroka održavaće vaš nivo energije konstantnim i umanjiti promjene raspoloženja.

San takođe ima značajan uticaj na raspoloženje. Ako ne spavate dovoljno vaši depresivni simptomi se pogoršavaju. Nedostatak sna podstiče iritabilnost, promjene raspoloženja, tugu i umor. Nastojte da spavate između sedam i devet sati svake noći..

Izvor: vijesti.me

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter