Cijena zlata opet sluti veliku krizu

Pandemija gura cijenu unce žutog metala ka vrijednosti koju je posljednji put imao u vrijeme ruske invazije na Avganistan 1979. godine.

Ljudi još razmišljaju o godišnjim dobima. Ono što moramo da utuvimo u glavu jeste da je ovo novi virus, i da se on ponaša drugačije. Virus korona voli svaku vrstu vremena. I tu smo tek na početku velikog talasa njegovog širenja. Ovim riječima izjasnili su se iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o eksploziji kovida-19, koji je u prvih sedam mjeseci (zvaničnog) širenja svijetom pokosio skoro 600 000 ljudi, dok je više od 16 miliona osoba imalo “pozitivan” rezultat testiranja na prisustvo te bolesti u organizmu.

Ako je svijet tek na početku, kako kažu u SZO, “velikog talasa” pandemije korone, šta bi, osim vakcine, ljudima danas eventualno moglo da donese miran san u suočavanju s veoma nepredvidivom budućnošću, na koju na sva zvona upozoravaju berze, MMF, Svjetska banka, Međunarodna organizacija rada…?

Za investitore, od spekulativnih fondova koji barataju milijardama dolara i evra, do malih ulagača koji bi novac “iz slamarice” pouzdano da sklone, odgovor je već viđen. Naime, u jeku pandemije čiji se kraj ni izbliza ne vidi, pare treba uložiti u zlatnike, poluge i akcije rudnika žutog metala od Kanade i Kolorada do Perua i Australije, poručuju sa berzi. – Zlato je ponovo vijesnik neizvijesnih vremena – upozoravaju iz londonskog Sitija nakon što je prošlog ponedjeljka na berzama cijena unce zlata prvi put od 2011. godine premašila sumu od 1 920 američkih dolara za mjeru od oko 31,1 gram žutog metala.

Tog 20. jula na azijskim berzama unca zlata je dostigla cijenu od 1 980,57 dolara zbog palete epidemioloških zagonetki čijem rješavanju brokeri (i mnogi investitori) nisu vični. Osim toga, dokle bi mogla da stigne tekuća eskalacija napetosti između SAD i Kine? Ili, šta stoji iza obnovljenih spekulacija o stvarnoj količini zlatnih poluga u trezorima pojedinih vodećih centralnih banaka svijeta? Iza najnovijeg, rekordnog skoka cijene zlata stoje uglavnom dvije nove nedoumice svjetskih finansijskih tržišta, obe vezane za pandemiju korone.

Naime, koliko ima osnova u zlokobnom upozorenju zvaničnog Londona datom u ponedjeljak da Evropa (a s njom možda i ostatak sjeverne hemisfere) već srlja u drugi talas pandemije ekonomski nesagledivih posljedica? I to bez izgleda da se dokopa vakcine prije, u najboljem slučaju, kraja ove godine?

Istovremeno, koliko bi još dolara mogla da doštampa Amerika u bici protiv ekonomskih i finansijskih posljedica pandemije na terenu najjače ekonomije svijeta?

S takvim nedoumicama oko eventualnog daljeg slabljenja dolara (u ponedjeljak je pao u odnosu na evro na najnižu vrijednost od 2018. godine) i mogućim zastrašujućim padom globalne ekonomije, skokom nezaposlenosti i zamiranjem trgovine, sve to zbog eventualnog novog talasa korone, berze su otvorile kladionicu. Unca zlata na 2 000 dolara već u septembru? Ili možda i više od najviše cijene u istoriji (sa uračunatom inflacijom) od 2 500 dolara iz 1979. godine i vremena ruske invazije na Avganistan? Da ne bude ipak 3 000 dolara idućeg proljeća, ili recimo 6 000 dolara za 31,1 gram početkom 2026, ako dotle ne bude vakcine?

Da se obezbijede, investitori se u doba razbuktale korone ponovo, kao i mnogo puta ranije u neizvijesnim vremenima, vraćaju zlatu. – Samo od početka ove godine, kad je korona počela sistematski da načinje globalni poredak, investitori su položili gotovo 40 milijardi dolara gotovine u fondove koji trguju zlatom (vrijednost oko 734 tone tog metala) – navodi Svjetski savjet za zlato (grupacija vodećih svjetskih rudarskih kompanija koje kopaju zlato, sa sedištem u Londonu).

Ostatak svijeta koji bi ono nešto viška papirnog novca, u ovoj krizi zbog korone, neizvijesnog trajanja i ishoda, da pretvori u nešto solidnije, takođe razmišlja o žutom metalu, kažu u londonskom Sitiju. – Konačno je došlo vrijeme da običan svet misli kako bi stvarno trebalo da ima i nešto zlata – ocjenjuje u izjavi za londonski Fajnenšel tajms, Peter Groskopf, izvršni direktor investicionog fonda Sprot, koji se bavi dragocjenim metalima.

U doba korone ni nakit ne ide, kao nekad, “kao alva”. Naime, globalna juvelirska potražnja od početka 2020. već je u padu za oko 20 odsto, najviše zbog oseke kupaca u Indiji, već godinama masovnom tržištu za komade nakita. Na cijeni je ovog puta “zlato kao zlato”.

Tako je, na primjer, američka kovnica novca 2019. godine prodala 152 000 unci žutog metala u obliku zlatnika “Amerikan igl” (orao koji je simbol SAD). Samo od početka ove godine, ta kovnica novca našla je kupce za 471 000 uncu zlata pretočenog u “Amerikan igl”.

Posrtanje dolara i korona u novom uzletu otvaraju, izgleda, novi prostor zlatu da potvrdi svoju drevnu ulogu oslonca.

Izvor: Politika/srpskacafe.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks