Boska definitivno ostala bez 6,3 miliona KM


Boska definitivno ostala bez 6,3 miliona KM

Robna kuća „Boska“ izgubila je i posljednju šansu da od Republike Srpske i „Krajina osiguranja“ naplati 6,3 miliona maraka koliko je tražila po osnovu neosnovanog bogaćenja. Ustavni sud BiH je odbacio njihovu apelaciju protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske, a prema kojoj ne postoji osnov za tako nešto.

Ovaj spor traje od 2012. godine, kada je „Krajina“ tužila „Bosku“ zbog neispunjenja ugovora o osiguranju. S obzirom da „Boska“ nije odgovorila na tužbu, Osnovni sud je usvojio tužbu i obavezao je da plati „Krajini“ 2,8 miliona maraka, što je i učinjeno.

Međutim, advokati „Boske“ su kasnije tvrdili da robna kuća nikada nije dobila tužbu i da zbog toga nije mogla da dostavi odgovor, a za sve su okrivili Osnovni sud koji je prema njihovim tvrdnjama napravio propust.

Višegodišnji spor dobio je epilog presudom Okružnog privrednog suda Banjaluka od 22. juna 2016. godine kojom je tužba „Boske“ odbijena, a nakon što su uložili žalbu, tu presudu je u martu 2017. godine potvrdio i Viši privredni sud.

Na tu presudu „Boska“ je  uložila reviziju Vrhovnom sudu RS koji je dio žalbe koji se odnosi na „Krajinu“ prihvatio i postupak vratio na ponovno odlučivanje, a dio koji se odnosi na RS odbacio.

Nakon toga postupak je krenuo ispočetka,a RK „Boska“ je povećala tužbeni zahtjev.

Tražili su da im se vrati 2,8 miliona maraka koliko su platili „Krajini“, te isto toliko po osnovu kamata, plus 743.217 maraka koji su platili po osnovu kamate na emisiju obveznica na koju su bili prinuđeni kako bi vratili dug.

Međutim, „Boska“ ni u tom postupku nije uspjela da dokaže osnovanost svojih navoda te su sudovi odbacili tužbu, pa im je jedina šansa bila Ustavni sud BiH, koji je njihovu apelaciju ocijenio kao neosnovanu.
 
Ipak, ovaj sud je u svojoj odluci naveo kako su redovni sudovi svoje odluke utemeljili na činjeničnom stanju utvrđenom od strane prvostepenog suda.

“Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi u obrazloženju presuda, dali jasne i precizne razloge o tome zašto je neosnovan tužbeni zahtjev apelanta, te su dali iscrpne razloge zašto navodi apelanta ne mogu dovesti do drugačijeg rješenja konkretne pravne stvari. Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost u primjeni materijalnog prava zbog čega nema osnova da svojim tumačenjem zamijeni dato tumačenje Vrhovnog suda u osporenoj odluci”, navodi se u presudi.

Izvor:capital