BiH: Zvaničnici se nekažnjeno bave korupcijom, stranke pritišću pravosuđe
Navedeni su i problemi kao što je ograničenje slobode izražavanja medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima.
State Department objavio je sinoć godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu u 2020. godini u kojem je posvetio i poglavlje Bosni i Hercegovini. Izvještaj je prezentirao američki državni sekretar Anthony Blinken.
Kada je riječ o BiH, u uvodu se nabraja problemi s neovisnošću pravosuđa, ograničenje slobode izražavanja medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, korupcija u vlastima, trgovina ljudima, nedostatak istraga i odgovornosti za nasilje nad ženama i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem nad pripadnicima nacionalnih, etničkih, rasnih manjinskih grupa te LGBTQ populacije.
State department navodi da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, u oba entiteta i u Distriktu Brčko, a nastavili su se nizati i navodi o korupciji u državnim i entitetskim institucijama sigurnosti. Neučinkovito procesuiranje ratnih zločina počinjenih tokom sukoba 1992-95 nastavlja predstavljati problem.
Kada je riječ o tome u izvještaju se navodi da su nedovoljno finansiranje, loša regionalna saradnja, nedostatak osoblja, političke prepreke, nedostatak dokaza i nedostupnost svjedoka i osumnjičenih doveli su do zatvaranja predmeta i značajnih zaostalih predmeta.
– Državno tužilaštvo je radilo na 668 predmeta sa poznatim počiniocima i 1.933 slučaja sa nepoznatim počiniocima. U periodu 2019-2020. Tužilaštvo je podiglo 25 optužnica protiv 48 osoba. Prema OSCE-u, Tužilaštvo se nastavilo fokusirati na manje složeni predmete – ističe se u izvještaju.
Iako nije bilo izvještaja o mučenju nehumanom postupanju, odnosno da su vlasti primjenjivali takve mjere, kako se navodi, nije bilo ni konkretnih naznaka da su snage sigurnosti prekinule praksu žestokog maltretiranja pritvorenika i zatvorenika kako je spominjano prethodnih godina. Zatvorski sistem u zemlji nije u potpunosti usklađen, niti je u potpunosti u skladu s evropskim standardima.
Izvještaj je prezentovao državni sekretar Anthony Blinken
Ono što je veoma zabrinjavajuće, kako navodi State department, jeste to što su političke stranke i pojedinci iz organiziranog kriminala ponekad utjecali na pravosuđe i na državnom i na entitetskom nivou u politički osjetljivim slučajevima, posebno onim koji se odnose na korupciju. Vlasti, tvrdi se, ponekad nisu uspjele izvršiti sudske odluke.
– Vlasti nisu implementirale mnoge odluke koje se odnose na ljudska prava u presudama sudova u zemlji. Sudski sistem patio je zbog velikog broja zaostalih predmeta i nedostatka efikasnog mehanizma za izvršenje sudskih naloga.
Neefikasnost sudova potkopala je vladavinu zakona čineći pribjegavanje građanskim presudama manje efikasnim – kaže se u izvještaju.
U poglavlju oko korupcije u sistemu navodi se da su se zvaničnici često nekažnjeno bavili korupcijom, a korupcija je i dalje bila prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je bila posebno raširena u zdravstvu i obrazovanju, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.
– Vlast ima mehanizme za istraživanje i kažnjavanje korupcije, ali je politički pritisak često spriječavao primjenu tih mehanizama. Iako je javnost korupciju smatrala endemičnom u javnoj sferi, bilo je malo zahtjeva za javnim gonjenjem korumpiranih službenika. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih uprava, svaka s ovlastima da uspostavi zakone i propise koji utječu na poslovanje, stvorilo je sistem koji nije imao transparentnost i pružao je mogućnosti za korupciju – kaže se u izvještaju.
Zakoni o sukobu interesa na svim nivoima, ističe se, nisu bili usklađeni sa međunarodnim standardima. Kanton Sarajevo ima zakon koji omogućava efikasnu provjeru prijava imovine. Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo nastavio je sa svojim aktivnostima u vezi s provjerom imovine i pokrenuo provjere za više od 200 javnih službenika. Tokom godine imenovan je strani savjetnik koji će raditi sa Uredom za borbu protiv korupcije i savjetovati kantonalne vlasti o tome kako se efikasno boriti protiv korupcije, navodi se u izvještaju.
Neefikasna vlast: Korupcija je bila posebno raširena u zdravstvu i obrazovanju, procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj uprav
Nadalje, u nekoliko slučajeva, vlasti su odbili vratiti imovinu ili barem dati privremeno pravo vjerskim zajednicama da ih koriste, čak i u slučajevima u kojima su postojali dokazi da su pripadale vjerskim institucijama prije oduzimanja.
Tako se navodi primjer da su u jednoj zgradi Jevrejske zajednice u centru Sarajeva, koja je ranije bila u vlasništvu jevrejske dobrotvorne organizacije La Benevolencija, bili smješteni uredi kantonalnog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Pored toga, općina Stari Grad u Sarajevu koristila je postupak „usklađivanja“ zemljišta kako bi se postavila vlasnikom centralno lociranog zemljišta u vlasništvu članova Jevrejske zajednice ili njihovih nasljednika, a nakon toga odobrila izgradnju komercijalnih nekretnina na tom zemljištu.
Kada je riječ o slobodi izražavanja kaže se da su brojne restriktivne mjere uvedene za suzbijanje pandemije COVID-19 u 2020. u nekim su slučajevima zloupotrebljene kako bi se ograničio pristup informacijama. U značajnoj količini medijske pokrivenosti dominirala je nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost, često podstičući netrpeljivost i ponekad mržnju. Izostanak transparentnosti u vlasništvu medija i dalje je predstavljen kao problem.
U značajnoj količini medijske pokrivenosti dominirala je nacionalistička retorika i etnička i politička pristrasnost
– Nezavisni mediji bili su aktivni i iznosili su široku paletu stavova, ali ponekad je to rezultiralo pritiskom ili prijetnjama novinarima. Zvaničnici suočeni s kritikama nastavili su s praksom nazivanja novinara izdajnicima ili etiketiranja kao članove opozicionih političkih stranaka kako bi ih diskreditirali. Nastavljen je politički i finansijski pritisak na medije. U aprilu je grupa novinara izvijestila da press centar Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nije adekvatno postupao s medijima čak i generalna direktorica dijeli informacije samo s odabranim medijima. Krizni štab Federacije kao i krizni štab u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, usvojili su odluke kojima su nekim novinarima zabranjivali prisustvo konferencijama za štampu, tvrdeći da je to mjera zaštite zdravlja– ističe se u izvještaju State Departmenta.
Navodi se i slučaj od 28. avgusta kada je Udruženje novinara (BH novinari) žestoko protestiralo protiv izjave Tužilaštva BjB u kojoj je najavljeno da će glavni tužilac podizati optužnice za klevetu protiv dnevnog lista Oslobođenje i medija koji su objavili priču navodeći da je glavna tužiteljica zloupotrijebila naknade za stanovanje. BH novinari su naglasili da su Tužilaštvo i glavna tužiteljica nastavili vršiti pritisak na medije i novinare, napominjući da javni službenici, vlada i drugi zvaničnici ne mogu tužiti novinare zbog klevete u službenom svojstvu nego samo privatno i da je glavni tužilac koristio službene kanale komunikacije Tužilaštva BiH da novinarima prijeti optužbama za klevetu. BH novinari su ovo okarakterizirali kao neprihvatljiv pritisak na medije i zloupotrebu položaja glavne tužiteljice.
Također u izjveštaju State Departmenta spomenuto je i politički motivisano imenovanje Draška Milinovića na čelu RAK-a.
U poglavlju prava na slobodno okupljanje navodi se da je policija RS-a 12. maja prekinula neformalni skup i razgovor 10 članova neformalne grupe Pravda za Davida u centru Banjaluke, upozoravajući učesnike da njihovo javno okupljanje nije najavljeno policiji. Vođu grupe Ozrena Perduva policija je istog dana pozvala na saslušanje, gdje mu je rečeno da bilo koja slična okupljanja u budućnosti, čak iako spontana, neće biti tolerirana. Pravda za Davida je izvijestila je da je, prema procjenama, u sudskom sistemu RS bilo aktivnih 60 sudskih sporova protiv tog pokreta. U dodatnih 30 slučajeva sud je odbacio sve optužbe.
Izvještaj se dotakao i situacije oko migranata posebno na području Unsko-sanskog kantona navodeći niz slabosti za šta je odgovorna država.
Također i brojne neregularnosti uočene na lokalnim izborima istaknute su u ovom izvještaju, a posebno na izborima u Mostaru.
– Dokumentirajući status ljudskih prava širom svijeta svake godine, američki State Department pruža objektivne i sveobuhvatne informacije Kongresu, civilnom društvu, akademicima, aktivistima i ljudima svuda – koji svi moraju imati ulogu u promociji ljudskih prava i odgovornosti za kršenje i kršenje prava. Izvještaj za 2020. godinu odražava jedinstvene izazove s kojima su se države morale suočiti dok se virus COVID-19 širio cijelim svijetom – izjavio je američki državni sekretar Anthony Blinken, prezentirajući ovaj izvještaj.
Izvor: fokus.ba
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
