Barbados je tropski raj: Ostrvo je dobilo ime po bradatim smokvama a nezavisnost 1966 godine

Infomedia Balkan u više nastavaka objavljuje seriju tekstova prof. dr Milana Blagojevića, koji u kratkim analizama, prikazuju osnove državno-političkog uređenja svake države članice Ujedinjenih nacija. Redoslijed tekstova prati englesku verziju spiska tih država sa portala Ujedinjenih nacija.

Barbados

Mala ostrvska država Barbados (površine 430 km2) primljena je u članstvo Ujedinjenih nacija 9. decembra 1966. godine. U geografskom pogledu Barbados je dio Malih Antila, grupe ostrva između Karipskog mora i Atlantskog okeana, koja se u luku protežu od Portorika do obale Južne Amerike.

Na snazi je Ustav Barbadosa iz 1966. godine, sa brojnim izmjenama i dopunama, počevši od onih iz 1974. pa do posljednjih iz 2021. godine, kada je Barbados 30. novembra 2021. postao republika.

Iz Ustava proizlazi da je Barbados unitarno uređena država. Ustav je pisan anglosaksonskom pravnom tehnikom, jer Barbados pripada common law pravnom podneblju. Izdijeljen je na deset poglavlja, unutar kojih se nalaze odsjeci (sections) koji odgovaraju članovima u ustavima iz našeg pravnog podneblja.

Prvim članom (koji je ujedno i jedini u prvom ustavnom poglavlju) Ustavu je dato mjesto vrhovnog opšteg pravnog akta ove države te je propisano da ako bilo koji zakon nije u skladu sa Ustavom, u tom slučaju Ustav ima prednost, a neustavni zakon, ili pojedine njegove odredbe ako su samo one neustavne, su nevažeći.

Foto: Zastava Barbadosa

Drugo poglavlje Ustava sadrži odredbe o sticanju i prestanku prava na državljanstvo Barbadosa.

Treće poglavlje Ustava (članovi 11 – 24) sadrži odredbe o ljudskim pravima i slobodama i njihovoj pravnoj zaštiti. Ustav propisuje sledeća prava: na život (uz mogućnost propisivanja i izricanja smrtne kazne zbog krivičnog djela određenog zakonom Barbadosa), zatim pravo na slobodu i sigurnost ličnosti, privatnost doma, zaštitu privatne svojine, slobodu savjesti, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i slobodu udruživanja (član 11. Ustava).

Svako od ovih prava, uključujući i ograničenja nekih od njih, je zatim detaljnije razrađeno u članovima 12 – 23. Ustava. Potom je članom 24. Ustava propisan postupak ostvarivanja, to jest procesna i institucionalna jemstva  zaštite tih prava. Prema tom članu, svako lice koje smatra da mu je povrijeđeno, ili da postoji vjerovatnoća da će mu biti povrijeđeno neko od navedenih prava, može se obratiti radi zaštite Visokom sudu Barbadosa (High Court) koji u tim slučajevima ima izvornu ustavnu nadležnost za odlučivanje.

Ako utvrdi postojanje povrede, Visoki sud može izdati naredbe koje smatra odgovarajućim za otklanjanje povrede. Visoki sud može odlučiti i da ne postupa po ovakvoj predstavci, ukoliko smatra da njen podnosilac ima druga odgovarajuća sredstva zaštite propisana zakonom.

Na osnovu člana 12. stav 3. Ustava, svaki niži sud Barbadosa pred kojim se vodi postupak dužan je da se obrati Visokom sudu ako se u tom postupku pojavi pitanje kršenja prava i sloboda propisanih u članovima 12 – 23. Ustava. U tom slučaju Visoki sud donosi odluku koja je u pogledu ovih pitanja obavezujuća za nižestepeni sud, osim ako je protiv odluke Visokog suda izjavljena žalba Žalbenom sudu Barbadosa (Court of Appeal – koji je odjeljenje Vrhovnog suda Barbadosa, kao što je i High Court odjeljenje Vrhovnog suda – član 80. Ustava) ili Karipskom sudu pravde (Caribbean Court of Justice – član 79C. Ustava), u kom slučaju je odluka tih sudova obavezujuća za nižestepeni sud u nastavku postupka pred njim.

Kao što je prethodno rečeno, Barbados je 30. novembra 2021. godine postao republika. To je za posljedicu imalo prestanak stare institucije guvernera Barbadosa (imenovanog od strane britanskog monarha), kojeg je zamijenio predsjednik Republike, s tim što je predsjednik zadržao sva ovlašćenja, nadležnosti, dužnosti i privilegije koje je do tada imao guverner. Ovakav zaključak proizlazi iz amandmana na Ustav Barbadosa iz 2021. godine.

Naime, članom 6. stav 2. Akta o reviziji Ustava, iz 2021. godine, propisano je: „Where under any existing law any rights, powers, privileges, duties or functions are conferred or imposed on the Governor-General, those rights, powers, privileges, duties and functions shall vest and be exercisable by the President“. 

S obzirom na to da je predsjednik Barbadosa kao institucija zamijenio instituciju guvernera i preuzeo sva njegova prava, dužnosti i privilegije, a nisu mu ustavnom revizijom data veća ovlašćenja niti su izmijenjene dotadašnje funkcije guvernera, to znači da i predsjednik svoje funkcije, kao i dotadašnji guverner, obavlja u skladu sa savjetima premijera Barbadosa. Naime, i dalje je ostala odredba Ustava (član 32. Ustava) prema kojoj guverner (sada predsjednik Republike Barbados) svoje funkcije obavlja u skladu sa savjetom premijera. Ova ustavna odredba je imperativnog karaktera i znači da sada i predsjednik Barbadosa ima ustavnu obavezu da postupa u skladu sa savjetom premijera.

Foto: Kathryn Maingot unsplash.com

Prema ustavnoj reviziji za predsjednika može biti izabran državljanin Barbadosa. Bira ga Parlament Barbadosa, dvotrećinskom većinom svih članova u svakom od dva doma tog Parlamenta, na period od četiri godine. Prijedlog kandidata, saglasno članu 32. Akta o ustavnoj reviziji iz 2021. godine, mogu Parlamentu zajednički uputiti premijer i lider opozicije u Parlamentu. Ako se ovom prijedlogu ne usprotivi nijedan poslanik u bilo kom od parlamentarnih domova, smatra se da je izabran predsjednik.

Međutim, ako se bilo koji od poslanika usprotivi tom prijedlogu kandidata, tada premijer, lider opozicije ili deset poslanika donjeg doma Parlamenta mogu predložiti kandidata, u kom slučaju je za predsjednika izabran onaj ko osvoji dvije trećine od ukupnog broja članova svakog doma Parlamenta.

Zanimljivo je da, na osnovu člana 34. stav 3. Akta o ustavnoj reviziji iz 2021. godine, premijer ima pravo da nakon konsultacija i u saglasnosti sa liderom opozicije u Parlamentu produži predsjedniku mandat na još četiri godine, što može učiniti najmanje šest mjeseci prije isteka tekućeg predsjedničkog mandata. Ako se ne postigne ova saglasnost između premijera i lidera opozicije, pristupa se novim izborima za predsjednika od strane Parlamenta, na prethodno opisani način.

Ustav Barbadosa (član 64) propisuje instituciju Kabineta (Vlade) Barbadosa, koju čine premijer i najmanje pet ministara, koje imenuje predsjednik Barbadosa u liku osobe koja je, kako stoji u članu 65. stav 1. Ustava, prema ocjeni predsjednika „najbolje sposobna da upravlja povjerenjem većine“ u donjem domu Parlamenta – „who, in his judgment, is best able to command the confidence of a majority of the members of that House”.

Premijer i ministri moraju prethodno  biti izabrani u Parlament (premijer mora biti izabran u donji dom), da bi bili imenovani na te funkcije u Vladi. Članom 64. stav 2. Ustava je propisano da je Vlada osnovni instrument politike ove države i nadležna je za opšte usmjeravanje i kontrolu rada izvršne vlasti te je kolektivno odgovorna Parlamentu. Odnosi između Vlade i Parlamenta u bitnom se odvijaju prema britanskom parlamentarnom modelu.

Foto: Anthony Ingham unsplash.com/Barbados je pravi tropski raj

Parlament Barbadosa je dvodomni, radi se o političkom parlamentarnom bikameralizmu. Čine ga Senat (svojevrsni gornji dom) i donji dom (House of Assembly). Senat se sastoji od 21 člana koje imenuje predsjednik Barbadosa. Članom 36. Ustava propisano je da predsjednik imenuje 12 članova Senata u skladu sa savjetom premijera, dva člana imenuje u skladu sa savjetom lidera opozicije u Parlamentu, a preostalih sedam članova predsjednik imenuje na osnovu svojih diskrecionih ovlašćenja, vodeći računa da oni zastupaju religijske, ekonomske ili socijalne interese, odnosno interese za koje predsjednik smatra da trebaju biti zastupljeni u ovom parlamentarnom domu.

Članovi Senata mogu biti državljani Barbadosa sa navršenom 21 godinom života. Donji dom Parlamenta čine 24 ili više poslanika, ako taj veći broj propiše Parlament (član 41. stav 1. Ustava). I članovi ovog doma mogu biti državljani Barbadosa sa navršenom 21 godinom života.

Iz relevantnih ustavnih odredaba proizlazi nejednakost ovih domova u postupku donošenja zakona, u kom postupku donji dom ima jaču poziciju. U tom pogledu Ustav razlikuje dvije grupe zakona: one koji se tiču finansijskih pitanja koja se uređuju zakonom (tzv. Money Bill) i zakona koji nisu Money Bill. U prvom slučaju (član 55), kada Money Bill usvoji donji dom Parlamenta, a Senat ga nakon toga ne usvoji, tada se, ako donji dom ne odluči drugačije, zakon smatra usvojenim i dostavlja se predsjedniku Barbadosa na promulgaciju.

U drugom slučaju (član 56. Ustava), kada nije riječ o Money Bill, ako donji dom u dva navrata usvoji zakon koji u oba navrata Senat odbije, smatra se, ako donji dom drugačije ne odluči, da je zakon usvojen i dostavlja se predsjedniku na proglašenje.

Sudska organizacija na Barbadosu je specifična zbog ustavnih odredaba koje se odnose na već spomenuti Karipski sud pravde (Caribbean Court of Justice – član 79C. Ustava). To je sud Zajednice karipskih država, čije je član i Barbados (tu su još Belize, Dominika, Gvajana, Sveta Lucija), stvorene posebnim međunarodnim ugovorom zaključenim između tih država (Treaty of Chaguaramas).

Ovaj sud ima izvornu nadležnost, a to su sporovi između tih država o kojima rješava tumačenjem odredaba navedenog sporazuma. Pored ove, Karipski sud pravde ima i apelacionu jurisdikciju kao najviši sud u parničnim i krivičnim slučajevima, po žalbama protiv presuda Vrhovnog suda Barbadosa (član 79D Ustava Barbadosa). Pored ovog suda, Ustav propisuje postojanje Vrhovnog suda Barbadosa (sa odjeljenjima High Court i  Court of Appeal), a mrežu sudova čine i prvostepeni sudovi (magistrates' courts).

Ustavne promjene vrše oba doma Parlamenta, s tim što Ustav pravi razliku između određenih svojih odredaba. Naime, za određene ustavne odredbe (taksativno navedene u članu 49. stav 2. Ustava) propisano je da za njih, da bi bile usvojene, moraju glasati dvije trećine članova od ukupnog broja članova svakog od domova Parlamenta. Za izmjenu ostalih ustavnih odredaba potrebna je većina glasova od ukupnog broja članova u svakom od domova Parlamenta (član 49. stav 4. Ustava).

Za Infomedia Balkan
Dr Milan Blagojević, ugledni univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, bivši član Senata Republike Srpske i pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, što je prvi takav slučaj u BiH pravosuđu.

Foto naslovna: bs.m.wikipedia.org/Zgrada parlamenta u Bridgetownu na Barbadosu
Izvor: www.infomediabalkan.com

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter