Andora je monarhija sa dva monarha (kneza) katalonski katolički biskup Urgela i predsjednik Francuske (Foto)

Infomedia Balkan u više nastavaka objavljuje seriju tekstova prof. dr Milana Blagojevića, koji u kratkim analizama, prikazuju osnove državno-političkog uređenja svake države članice Ujedinjenih nacija. Redoslijed tekstova prati englesku verziju spiska tih država sa portala Ujedinjenih nacija.

Andora

Kneževina (Principalitet) Andora je član Ujedinjenih nacija od 28. jula 1993. godine. Na snazi je Ustav iz 1993. godine kojim je Andora određena kao demokratska i socijalna država vladavine prava. Po državnom uređenju Andora je unitarna država, sastavljena od sedam lokalnih zajednica (parohija – član 1. stav 5. Ustava), i to: Kanilo, Enkamp, Ordino, La Masana, Andora la Vela (glavni grad države), Sent Julia de Loria i Eskaldes-Engordani. Po obliku vladavine Andora je monarhija, sa vrstom monarha koji je jedinstven u svijetu, jer je riječ o sukneževstvu (koprincipalitetu) dva lica, o čemu će nešto više biti rečeno kasnije. Katalonski jezik je službeni jezik u ovoj državi (član 2. stav 1. Ustava).

Ustav Andore u svom drugom dijelu propisuje ljudska prava i slobode, i to klasična lična prava (na život, slobodu, zabranu mučenja, nehumanog tretiranja čovjeka i dr), zatim politička prava i slobode, te socijalna, ekonomska, kulturna i ekološka prava. Članom 39. stav 1. Ustava propisano je da sadržaj ličnih i političkih prava i sloboda (određen u poglavljima 3 i 4 drugog dijela Ustava) ne može biti ograničavan (sužavan) zakonima. Zanimljivost predstavlja i to što Ustav (član 11. stav 3) garantuje Rimskoj katoličkoj crkvi slobodno i javno vršenje njenih aktivnosti i zaštitu njenih odnosa tradicionalne saradnje sa državom Andorom.

Kako je već rečeno, po obliku vladavine Andora je monarhija, i to kneževstvo sa dva kneza koji obavljaju funkciju šefa države (član 43. stav 1. Ustava). Jedan od njih je katolički biskup Urgela (mjesta u susjednoj španskoj pokrajini Kataloniji), a drugi knez je predsjednik Francuske. Oba kneza imaju jednak ustavni položaj, s tim što Ustav njihove funkcije dijeli u dvije grupe. Jednu od njih predstavljaju poslovi (član 45. Ustava) koje dva kneza obavljaju zajedno, ali uz kontrasignaturu (premapotpis) predsjednika Vlade ili Parlamenta Andore, čime (tim premapotpisom) premijer, odnosno parlament daju svoju saglasnost i preuzimaju odgovornost za pravnu valjanost od njih potpisanog akta (budući da oba kneza uživaju imunitet – član 44. stav 3. Ustava).

Drugu grupu poslova (član 46. Ustava) čine oni koje kneževi obavljaju zajedno, bez potrebe da za to pribavljaju saglasnost premijera ili parlamenta. U prvu grupu poslova (član 45. Ustava) spadaju: raspisivanje opštih izbora; raspisivanje referenduma; imenovanje premijera; potpisivanje ukaza o raspuštanju parlamenta; akreditovanje diplomatskih predstavnika Andore u inostranstvu; imenovanje nosilaca funkcija za koje je Ustavom propisano da ih imenuju kneževi; proglašenje zakona; davanje saglasnosti na zaključenje međunarodnih ugovora; vršenje drugih funkcija koje im budu povjerene Ustavom.

Drugu grupu poslova (član 46. Ustava) čini: davanje pomilovanja; osnivanje i uređivanje službi neophodnih za obavljanje funkcija kneževa; imenovanje sudija Visokog suda pravde; imenovanje sudija Ustavnog suda Andore; zahtijevanje da Ustavni sud Andore izvrši prethodnu ocjenu ustavnosti zakona prije njihovog stupanja na snagu; zahtijevanje da Ustavni sud izvrši prethodnu ocjenu ustavnosti međunarodnih ugovora prije njihove ratifikacije; zahtijevanje da Ustavni sud riješi sukob između ustavnih organa; davanje saglasnosti na zaključeni međunarodni ugovor.

Foto: Wikipedia/Zastava Andore

Parlament Andore (Opšte vijeće) je zakonodavni organ kojeg čini najmanje 28 i najviše 42 poslanika (član 52. Ustava), izabranih neposredno na izborima od strane birača na mandat od četiri godine. Polovina od ukupnog broja poslanika se bira u svakoj od sedam lokalnih zajednica Andore (i to jednak broj iz svake od tih zajednica), dok se preostala polovina poslanika bira u cijeloj Andori kao jednoj izbornoj jedinici (član 52. Ustava).

Pravo zakonodavne inicijative imaju poslanici, Vlada, tri lokalne zajednice (zajedno), te jedna desetina birača. 

Svoju zakonodavnu funkciju Parlament Andore može delegirati Vladi, koja je ne može dalje prenositi na druge organe (član 59. Ustava). U tom slučaju Parlament donosi poseban zakon o ovoj delegaciji, kojim određuja pitanja koja delegira Vladi, utvrđuje načela i daje uputstva o tome kako Vlada treba da obavlja delegiranu funkciju te određuje rok u kojem će obavljati taj posao. Međutim, u odnosu na one zakone za koje je Ustavom propisano da ih Parlament donosi posebnom (kvalifikovanom) većinom, Parlament nema pravo da Vladi delegira donošenje tih zakona (član 60. stav 2. Ustava).

Vlada Andore bira se poslije svakih izbora za Parlament, na njegovom prvom zasijedanju. U tom pravcu najprije se bira premijer. Pravo predlaganja kandidata ima jedna petina poslanika Parlamenta, s tim što poslanik može predložiti samo jednog kandidata za premijera. Potom predloženi kandidati izlažu svoje programe rada Vlade, nakon čega slijedi parlamentarna debata. Kanidat koji osvoji većinu glasova poslanika postaje premijer (član 68. Ustava). Izabrani premijer je šef izvršne vlasti, koji imenuje ostale članove Vlade. Ona je politički odgovorna Parlamentu.

Jedna petina članova Parlamenta može postaviti pitanje povjerenja Vladi. Ako većinom članova Parlamenta bude izglasano nepovjerenje, razrješava se premijer (član 69. Ustava). I premijer može postaviti pitanje povjerenja Vladi u Parlamentu, i to u pogledu njegovog programa rada, njegove opšte politike ili povodom nekog posebnog pitanja. Ukoliko ne dobije prostu većinu članova Parlamenta, premijer podnosi ostavku (član 70. Ustava). No, i premijer ima ustavno pravo da kneževima predloži da raspuste Parlament (član 71. Ustava), u kom slučaju dolazi do raspuštanja Parlamenta i održavanja novih parlamentarnih izbora. Ovo pravo premijer ne može da koristi ako je u Parlamentu prije toga postavljeno pitanje povjerenja Vladi, zatim u vanrednom stanju niti to može učiniti dok ne protekne jedna godina od prethodno održanih parlamentarnih izbora (član 71. Ustava). 

Rad vlade uređuje se posebnim zakonom (kojim se određuje i ukupan broj ministara), a prema Ustavu Vlada Andore vodi unutrašnju i spoljnu politiku države (član 72. Ustava). Premijera bira Parlament, na način koji je prethodno izložen, nakon čega ga na tu funkciju zajednički imenuju kneževi, s tim što niko ne može biti premijer više od dva uzastopna mandata (član 78. Ustava). Uz odobrenje većine poslanika Parlamenta, premijer Andore može zatražiti od kneževa da raspišu nacionalni referendum o političkim pitanjima (član 76. Ustava). 

Foto: Wikipedia/Grb Andore

Andora je sastavljena od sedam lokalnih zajednica koje putem svojih lokalnih vijeća obavljaju lokalne poslove, u granicama propisanim Ustavom i zakonima, pri čemu im Ustav (član 79. stav 1) garantuje pravo na lokalnu samoupravu u obavljanju njihovih poslova.

Sudove u Andori čine prvostepeni sudovi, poseban krivični sud te Visoki sud pravde. Odluke sudova su konačne, a protiv njih se može izjaviti ustavna žalba Ustavnom sudu Andore zbog povrede ljudskih prava (član 88. Ustava).

Ustavni sud Andore (Tribunal Constitucional) je vrhovni tumač Ustava. Čine ga četiri sudije, od kojih dvoje imenuju kneževi, a dvoje Parlament Andore. Ovaj sud je nadležan za odlučivanje o ustavnosti zakona i drugih propisa. Pravo da zahtijeva ocjenu ustavnosti imaju jedna petina poslanika u Parlamentu, premijer ili zajedno tri lokalna vijeća iz lokalnih zajednica Andore. Ovaj sud vrši i prethodnu ocjenu ustavnosti zaključenih međunarodnih ugovora, prije njihove ratifikacije. Sud to čini na zahtjev kneževa, premijera ili jedne petine poslanika Parlamenta. Sud ima i apelacionu jurisdikciju protiv presuda redovnih sudova, po ustavnoj žalbi zbog povrede Ustavom propisanih ljudskih prava, te rješava sukob nadležnosti između ustavnih organa (član 98. Ustava).

Pravo da predlože promjenu Ustava imaju kneževi (zajednički) ili jedna trećina poslanika Parlamenta. Prijedlog promjene Ustava je usvojen ako za njega glasa dvije trećine poslanika u Parlamentu, nakon čega se usvojeni prijedlog iznosi na referendum. Ako bude usvojen i na referendumu, kneževi imaju ustavnu dužnost da daju svoju sankciju na referendumski usvojen tekst, koji se potom proglašava i stupa na snagu (član 107. Ustava).

Za Infomedia Balkan
Dr Milan Blagojević, ugledni univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, bivši član Senata Republike Srpske i pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, što je prvi takav slučaj u BiH pravosuđu.

Foto naslovna: Ilustracija/bs.wikipedia.org/wiki/Andora
Izvor: www.infomediabalkan.com

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter