Ako ovo potraje bez milijarde nam nema spasa
"Mi ćemo se vrlo brzo naći u situaciji da li da branimo evro i KM u odnosu 1,95583 ili da pomognemo stanovništvu da preživi."
Ekonomista Damir Miljević za Buku otkriva koje bi mjere vlade u Bosni i Hercegovini odmah trebale da donesu ukoliko žele zaštiti građane i privredu od ekonomskog kraha.
On je u razgovoru za naš portal obrazložio i kad je trenutak da se počnu koristiti devizne rezerve, te objasnio da bez upumpavanja najmanje milijardu maraka u privredu i među građane možemo očekivati ogramne probleme.
Na početku, naš sagovornik se osvrnuo na mjere pomoći privredi koje su donijele vlade u BiH.
"Za ocjenu bilo kakvih ekonomskih mjera koje preduzimaju vlade je prvenstveno validna procjena na osnovu toga koliko bi pandemija mogla da traje. Ono što je očito jeste da vlast u BiH misli da će sve ovo vrlo kratko da traje i shodno tome smatraju da nije potrebno već sad donositi neke jače ekonomske mjere za BiH. Kada pogledate ono što se događa u svijetu vidjećete da je većina vlada vrlo ozbiljno shvatila situaciju i da niko ne očekuje da će sve ovo da prođe za tri mjeseca i da se preduzimaju veoma snažne mjere i ulažu milijarde dolara i evra da bi se na neki način zaštitili i privreda i građani od neminovnih posljedica koje će nastupiti po ekonomiju. Ove mjere koje su do sad donijele vlade u dobre, ali nisu dovoljne niti su adekvatne za situaciju u kojoj ćemo se naći za najdalje mjesec dana."
Pomenuli ste milijarde evra. Kod nas se sva pomoć mjeri još uvijek milionima, a kao najveća pomoć predstavlja se 165 miliona koje trebamo dobiti od MMF-a u maju. Koliko je to dovoljno i može li se sa tolikim iznosima kvalitetno zaštiti privreda i građani?
To je apsolutno nedovoljno. Da je iznos 10 puta veći od ovog iznosa koji ćemo dobiti od MMF-a, odnosno da je on 1,65 milijardi onda mi se moglo ozbiljno razgovarati. Ovdje je jako bitno na koji način će vlasti da pristupe mjerama pomoći privredi. Mnoge industrije Evropi staju. Staje automobilska industrija u Njemačkoj za koju radi veliki broj dobavljača iz BiH kojineće imati više posla. To je samo jedan primjer. U takvoj situaciji ovim firmama pomoć u smislu odgađanja kredita ili predaje završnih računa i uplate poreza na dohodak i na dobit sa odgodom od 30 dana ne znači ništa. U ovoj situaciji se mora hitno reagovati. Prioritet, pored preduzeća, moraju biti građani, posebno oni kojisunezaposleni i kojisu trenutno najugroženiji, jer su izgubili svaku šansu da u narednih 6 do 12 mjeseci nađu bilo kakav posao, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Prema tome, moralo bi se početi sa čitavim setom mjera koje podrazumjevaju novac i čitav niz olakšica u budućem poslovanju i životu.
Dosta se ovih dana govorilo i o korištenju deviznih razervi Centralne banke u BiH.
Priča o monetaroj stabilnosti je lijepa mantra koju nama prodaju prethodnih 25 godina. Drugim riječima, mi nemamo ni jedan instrument monetarne politike kojim bi mogli da reagujemo u ovakvim situacijama za razliku od 99 odsto zemalja usvijetu koje su sad taj momenat da mogu da korite monetarnu politiku i da upotrebljavaju novac koji je sklonjen na stranu ili jednostavno da štampaju nove količine novca iskoritile da na neki način pomognu privredii stanovništvu. Mi ćemo se vrlo brzo ukoliko ne obezbjedimo dodatna finansijska sredstva u dovoljnom iznosu od međunarodnih finansijskih organizacija naći u situaciji da li da branimo evro i KM u odnosu 1,95583 ili da pomognemo stanovništvo da preživi. A nisam sad zagovornik toga, ali kao krajnje sredstvo što da ne. Pogotovo kad znate da je i evro zbog svih ovih jera juče pao za 7 odsto u odnosu nadruge valute. Zato to nije pitanjeslobode izbora, već pitanje nužnosti, ako se ne uspije na drugi način sanirati posljedice.
Koje su to prema Vašem mišljenu mjere koje bi vlade trebale da donesu da bi se bar u ovoj početnoj fazi smanjio taj negativni ekonomski uticaj po stanovništvo i privredu?
Vlade bi prvo trebalo da preispitaju svoje postojeće budžete i da u njima obustave plaćanje svih stavki koje nisuneophodne. Ja znam da je izborna godina i da se mnogo toga planiralo, ali koji je smisao u jednoj ovakvoj situaciji kakva je trenutna i kakva nam slijediići u nepotrebne investicije. Sve ono đto nije nužno za funkcionisanje bi trebalo da se stopira i da se taj novac prebaci za pomoć građanima i privredi. Nije jednostavno procijeniti koliki je to iznos novca, ali ako biuzeli sve nivoe vlasti to je sigurno negdje između 800 miliona i jedne milijarde KM. Treba računati da će i zbog sve teže situacije kod stanovništva i privrede padati i prihod od PDV-a koji je osnovni izvor svih budžeta. Pored toga, moramo ići na mjere koje će direktnopomagati građanima, jer pomažući direkto građanima vi usputpomažete i privredu. Drugim riječima, ako nekoj ugroženoj kategoriji date 300 KM ona će taj novac da potroši kupujući robu i usluge. Ako to date nekom privrednom subjektu, pitanje je da li taj privredni subjekat zbog smanjenje tražnje za proizvodima i uslugama će uopšte moći da iskoristi novac na adekvatan način. To ne znači da sam ja protiv toga da se pomogne privredi, ali bi bilo vrlo pametno izanalizirati koji su efekti s jedne strane ka gurnete novac u privredu, a koji kad jedan dio date direktno stanovništvu.Pored toga mora doći do rasterećenja privrede o kojem se priča godinama. To se sad mora desiti uz svu ostalu moguću pomoć. U ovakvoj situaciji privreda neće moći da plaća sve svoje obaveze, kao uostalom i građani.
Da li se mogu neke mjere uzeti od zemalja u okruženju?
Imate razne modele. Dio država se skoncentrisao samo na poslodavce. Ali ja postavljam pitanje šta sa državom u kojoj imate 400.000 nezaposlenih. Šta sa tom najugroženijom kategorijom. To je trenutno stanje, a imaćemo još mnogo više nezaposlenih. U uslovima ograničenih sredstava treba dobro razmisliti koja mjera će mjera dati najveći efekat. BiH je u teškoj situaciji jer niko ne stoji iza nas. Čak su sad i Amerikansci odlučili, pored svih triliona dolara koje su upucavali u finansijska tržišta, Tramp (Donald) se odlučio da ide sa mjerom kojom će svaki građanin dobiti ček na 2.000 dolara. Tako da, situacija nije ni malo jednoznačno određena i taško da možemo da prepisujemo recepte iz drugih zemalja ne uzimajući stanje koje imamo.
Izvor: 6yka.com
Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks
