Stariji od homo sapiensa? Novo otkriće naučnika moglo bi da sruši teoriju o nastanku ljudskog roda


Stariji od homo sapiensa? Novo otkriće naučnika moglo bi da sruši teoriju o nastanku ljudskog roda

Foto: Profimedia / Homo sapiens

Fosili pronađeni u starom rudniku u Maroku, uzdrmali su jedan od najčvršćih temelja priče o ljudskom postanju: tvrdnju da je homo sapiens potekao iz kolevke čovečanstva pre 200.000 godina, iz Istočne Afrike.

Naime, arheolozi su pronašli kosti najmanje petoro ljudi u nekadašnjem marokanskom rudniku barita, udaljenom oko 100 kilometara zapadno od Marakeša, a saznanje koje su otkrili testovi, da su jedan zub i kameno oruđe stari čak oko 300.000 godina, izazvalo je zaprepašćenje.

- Ovo u potpunosti menja sliku o evoluciji naše vrste. Datira mnogo ranije, ali je i sam proces evolucije drugačiji od onog što smo mislili. Izgleda da je naša vrsta bila prisutna širom Afrike pre 300.000 godina - rekao je za "Gardijan" Žan Žak Ablin, glavni naučnik tima na Maks Plank institutu za evolucionarnu antropologiju u Lajpcigu.

U iskopinama rudnika Džebel Irhud pronađeno je još ostataka: deo lobanje, vilična kost, zubi i kosti udova koji potiču od tri odrasle, jedne mlađe osobe i osmogodišnjeg deteta. Ostaci podsećaju na današnje ljude više nego na bilo koju vrstu, a uz njih je pronađen i zašiljen alat od kremena, kosti gazela i grumenje uglja.

- Upoređujući ostatke, utvrdili smo da su odrasli sa ovog područja, osim što su bili deblji i više mišićavi, izgledali kao ljudi koji danas žive na zemlji. Lice koje bi odgovaralo pronađenim kostima je lice nekoga koga danas možete sresti u Londonu - naveo je on.

Pre poslednjeg pronalaska, najstariji ostaci naše vrste nađeni su u Etiopiji, i stari su 195.000 godina, i svi fosili i genetski dokazi ukazuju na Afriku kao kolevku današnjih ljudi.

Nejasno je zašto su se ljudi čiji su ostaci pronađeni tu zatekli, jer je utvrđeno da kremen sa pronađenog oružja potiče iz regije udaljene 50 kilometara južno od Džebel Irhuda.

Ablin je rekao da nemaju dovoljno fosila da bi utvrdili da li su se ljudi pre 300.000 raselili na sve četiri strane Afrike, ali da je ta teorija privlačna.

Li Berdžer, čiji je tim nedavno pronašao homo naledija starog 300.000 godina, čovekovog rođaka arhaičnog izgleda, blizu Kolevke ljudskog roda, nalazišta izvan Johanesburga, nije ubeđen da su moderni ljudi živeli širom cele Afrike tako davno.

Džon Šea, arheolog njujorškog univerziteta Stouni bruk, nije bio uključen u ovo istraživanje, ali kaže da uvek sa rezervom prima objave naučnika da su našli nešto što je najstarije.

- Najbolje je sačekati par godina da se slegne prašina - rekao je Šea, i dodao da se kameno oruđe može pomerati kroz pećinske sedimente, i zaustaviti u slojevima zemljišta koje datira iz nekog drugog vremena.

Međutim, Džesika Tompson, antropološkinja iz Atlante, smatra da su najnoviji rezultati neverovatni, jer nam daju uvid u to kako je, tako davno, naša vrsta izgledala i kakve je navike imala, a to je izuzetno retko.

-Zaista se čini da je naša evolucija podrazumevala nekoliko razlilčitih vrsta, koje su sve živele u isto vreme, a verovatno i na istom mestu - rekla je ona.

 

Izvor: Gardian/Blic