Počela ključna runda pregovora o ujedinjenju Kipra


Počela ključna runda pregovora o ujedinjenju Kipra

Lideri kiparskih Grka i Turaka počeli su danas u Ženevi ključnu rundu pregovora o ponovnom ujedinjenju Kipra, uz posredovanje UN.

Lider kiparskih Turaka Mustafa Akindži i predsednik Kipra Nikos Anastasijades došli su jutros u sedište UN u Ženevi, Palatu nacija, gde su ih dočekali specijalni savetnik generalnog sekretara UN za Kipar Espen Bart Ejde i šefica mirovne misije UN na Kipru Elizabet Spehar, javio je AFP.

Razgovori će trajati tri dana a posle toga bi trebalo da se u četvrtak organizuje konferencija o Kipru kojoj bi prisustvovali zemlje koje garantuju mir na ostrvu – Grčka, Turska i Velika Britanija, bivša kolonijalna sila koja na Kipru ima vojne baze.

Mirovni pregovori o ujedinjenju Kipra su ponovo pokrenuti uz posredovanje UN u maju 2015. godine, a posle neuspeha rundi održanih u novembru 2016. godine u Švajcarskoj činilo se da su dospeli u ćorsokak.

Ejde je ocenio je da postoji "stvarna šansa da 2017. bude godina u kojoj će Kiprani odlučiti da okrenu novi list u istoriji".

Izmedju dve strane, medjutim, postoje duboke razlike o ključnim pitanjima, poput teritorijalne organizacije, bezbednosti i vraćanja oduzete imovine.

"Iznenadio bih se ako bi dogovor bio postignut s obzirom na teškoće", rekao je za AFP direktor Centra za evropska i medjunarodna pitanja u Nikoziji Andreas Teofanos.

Buduće mirovno rešenje predvidja stvaranje federalne države sa dva entiteta, a Anastasijades i Akindži bi trebalo da 11. januara da predstave mapu sa teritorijalnom organizacijom.

Prema predlogu, deo teritorije pod kontrolom kiparskih Turaka bi ponovo bio pripojen delu pod kontrolom kiparskih Grka, oko čega se dve strane ne slažu.

Anastasijades bi trebalo da predloži da entitet kiparskih Turaka obuhvata 28,2 odsto teritorije, dok Akindži traži 29,2 odst.

Kiparski Turci, čiji je udeo u stanovništvu Kipra 18 odsto, kontrolišu 36 odsto teritorije.

Neslaganja postoje i oko broja Grka kojima bi bio dozovoljen povratak na sever.

To je osetljivo pitanje za obe zajednice i imaće ključni značaj pošto će se gradjani oba dela ostrva izašnjavati na referendumima o mirovnom sporazumu.

Kiparski Grci su 2004. odbacili prethodni mirovni plan koji postignut uz posredovanje UN.

Kiparski Grci traže i da više hiljada turskih vojnika napusti sever ostrva, dok lideri kiparskih Turaka žele da turske snage ostanu na ostrvu, makar i u manjem obimu.

Diplomatski izvori upućeni u pregovore rekli su za AFP da će se konferencija smatrati uspešnom ako bude postignut "značajan napredak".

Kipar je podeljen 1974. godine na južni, grčki i severni, turski deo.

To ostrvo je podeljeno posle vojne intervencije Ankare koja je tvrdila da je na taj način sprečila operaciju Grčke koje je trebalo da dovede do ujedinjenja Kipra i Grčke.

Podela ostrva je da dovela do preseljenja oko 162.000 kiparskih Grka i 48.000 kiparskih Turaka, pokazuju podaci Instituta za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO).

Republika Kipar koja je postala članica EU 2004, kontroliše dve trećine ostrva dok samoproklamovanu "Tursku republiku severni Kipar" priznaje samo Ankara koja na ostrvu ima 40.000 vojnika.

 


Izvor: BETA