Nedeljko Čubrilović: Prvi Ustav RS neosporno je bio demokratski akt


Nedeljko Čubrilović: Prvi Ustav RS neosporno je bio demokratski akt

Ustav Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske, koji je Skupština srpskog naroda u BiH donijela jednoglasno 28. februara 1992. godine, uspostavio je i potvrdio Republiku Srpsku u kojoj su svi građani ravnopravni i slobodni i koja može stupiti u zajednice sa državnim tvorevinama drugih konstitutivnih naroda BiH.

Kao osnovni akt Republike, Ustav je donesen u početnoj fazi njenog konstituisanja i imao je cilj uspostavljanje temelja ustavnog i pravnog sistema.

Ustavni zakon za sprovođenje Ustava RS, donesen istoga dana kada i Ustav, bio je prvi korak u primjeni Ustava i stvaranja mehanizma za stavljanje Ustava u funkciju.

Nakon što su na sjednici 24. oktobra 1991. godine srpski poslanici osnovali Skupštinu srpskog naroda i donijeli Odluku o ostanku u zajedničkoj državi - Jugoslaviji, te Odluku o raspisivanju i provođenju plebiscita srpskog naroda u BiH o ostanku u Jugoslaviji na kojem se 96,4 odsto građana srpske nacionalnosti izjasnilo da želi ostanak u zajedničkoj državi, pristupilo se donošenju konstitutivnih akata.

Tako je 9. januara 1992. godine Skupština srpskog naroda donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, a na prvoj narednoj sjednici donesen je Ustav i Ustavni zakon. Ova tri istorijska dokumenta predstavljaju temelje uspostavljanja Republike Srpske na kojima počiva do danas.

Uloga Narodne skupštine RS u osnivanju Republike bila je ključna i odlučujuća, a potrebno je naglasiti da su svih 77 poslanika Skupštine srpskog naroda u BiH (72 iz SDS-a, četiri iz Saveza reformskih snaga i jednog iz SPO) glasali za konstitutivna akta Republike Srpske i Deklaraciju i Ustav i Ustavni zakon.

Prvi Ustav Srpske neosporno je bio demokratski i na demokratski način donesen najviši ustavnopravni akt. Ustavom je utvrđeno da se uređenje Republike temelji na: garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa međunarodnim standardima, obezbjeđivanju nacionalne ravnopravnosti i zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, socijalnoj pravdi, vladavini prava, tržišnoj privredi, višestranačkom sistemu, parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti, slobodnim izborima, lokalnoj samoupravi i zaštiti prava etničkih grupa i drugih manjina.

Od stvaranja RS i njene ustavnosti, Ustav je mijenjan i dopunjavan 17 puta i donesena su 122 amandmana.

Od toga dana do danas, 25 godina kasnije, Narodna skupština Srpske nastavila je kontinuitet stalne borbe za pravičniju, bolju i prosperitetniju RS čiji temelji su upravo Ustav i Deklaracija na kojima počiva do danas.

U ovom trenutku, kada je u Evropskom parlamentu pokrenuto i pitanje preuređenja BiH i federalizacije, važno je naglasiti da za svaku ustavnu reformu u BiH dejtonska rješenja moraju biti osnova. Srpska prihvata samo onu BiH koja je potvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom i koja uvažava Srpsku kao jedan od dva ravnopravna entiteta u BiH i federalizacija na teritoriji RS ne dolazi u obzir. Eventualne ustavne promjene moraju biti rezultat političke volje predstavnika dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, u postupku koji je u skladu sa Ustavom BiH.

Novo vrijeme pred sve nas donosi nove izazove. U godinama koje živimo suština položaja i uloga Srpske je u tome da bude dovoljno ekonomski snažna da opstane i prosperira. Zato privredni oporavak i otvaranje perspektive razvoja treba i mora da bude najviši nacionalni i patriotski zadatak i cilj. Samo ekonomski razvijena i na pravu i demokratskim principima zasnovana RS ima perspektivu i garancija je vlastitog opstanka.

Neophodno je izgraditi čvrstu političku, državnu, nacionalnu i ekonomsku viziju izlaska iz teškog stanja. To zahtijeva stabilnost i prosperitet, novu političku kulturu, bolju i odgovorniju vladavinu, bolji životni standard, veću solidarnost. Rad i znanje danas su nam najpotrebniji, kako bismo mogli da odgovorimo na sve životne, ekonomske, a onda i političke izazove.

Sa Srpskom možemo ostvariti sve, a bez nje malo ili nimalo toga. Zato je naša obaveza da je zajednički sačuvamo za buduće generacije, uz jedinstvo i konsenzus svih narodnih poslanika iz partija čije je sjedište u RS. Tako je bilo u proteklih 25 godina i nema razloga da tako ne bude i u budućnosti.

 

Za "Glas Srpske" Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske