Ji: Ne želimo da preuveličavamo ruski uticaj, ali smo oprezni
Sjedinjene Američke Države (SAD) ne žele da preuveličavaju širenje ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu, ali će ostati oprezne i snažno angažovane u tom regionu, poručio je visoki zvaničnik Stejt departmenta Hojt Brajan Ji.
„Zapadni Balkan jedan je od primjera gdje SAD moraju ostati oprezne bez preuveličavanja ruskog miješanja u izbore i uticaja koji pokušava da proširi“, kazao je Ji.
Kako je rekao, SAD preduzimaju korake da ojačaju zemlje Zapadnog Balkana u borbi protiv lošeg uticaja – bilo ruskog ili nekih drugih zemalja.
„Želimo da budemo sigurni da ni Rusiji niti bilo kom drugom akteru neće biti lako da utiče na spoljnu ili unutrašnju politiku na Balkanu”, naveo je Ji u intervjuu za Glas Amerike.
On je, uoči posete potpredsjednika SAD Majka Pensa Crnoj Gori, poručio da će angažman SAD u regionu ostati snažan.
Ji, koji je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, smatra da će tako ostati i nakon najava da će budžet Stejt departmenta biti smanjen, što će umanjiti uticaj Vašingtona na krhke demokratije i time ih izložiti uticaju Rusije.
Ipak, u nekim pitanjima kao što je borba protiv terorizma, SAD i Rusija su saglasne i, kako kaže Ji, nastaviće blisko da sarađuju.
“Ali, tamo gde Rusija i SAD nemaju isti interes, SAD će, kao što su već rekli i državni sekretar Tilerson i potpredsjednik Pens, braniti interese i vrednosti koje zastupaju zajedno sa svojim saveznicima. To je ono što činimo”, saopštio je Ji.
Svaku demokratiju bi, prema njegovim riječima, trebalo da zabrine rusko miješanje u Crnoj Gori.
“Ako Rusija želi, a to dokazi pokazuju, ne samo da se miješa u izbore, već i da ruši demokratski izabranu vladu zemlje koja je nedavno postala članica NATO-a, onda i druge države na Balkanu treba da budu oprezne”, naveo je Ji govoreći o suđenju organizatorima pokušaja državnog udara, od kojih su pojedini Rusi, koji su navodno planirali da ubiju premijera Mila Đukanovića i spriječe Crnu Goru da se prikloni zapadu.
Ipak, kako se navodi u tekstu, pokušaj državnog udara u oktobru 2016. godine nije uspio, a Crna Gora se u junu priključila NATO-u.
Moskva se, dodaje se, oštro protivila ne samo članstvu Crne Gore u NATO-u, već je aktivno radila na tome da druge balkanske zemlje odvrati od evroatlantskih integracija i na taj način proširi svoj uticaj u regionu.
U tekstu piše da se Rusija, navodno, miješala i u makedonska unutrašnja pitanja više od decenije i koristila tradicionalne veze sa Srbijom da održi svoj uticaj.
SAD su, dodaje se, izrazile zabrinutost zbog ruskog humanitarnog centra u Srbiji, jer ga pojedine organizacije i vojni stručnjaci vide kao prikrivenu bazu za špijuniranje američkih interesa na Balkanu.
Kako se navodi, posjeta potpredsjednika SAD Balkanu uslijediće nakon što se u Bijeloj kući susreo sa novoizabranim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Ji smatra da je sastanak Vučića sa Pensom, kao i odlazak potpredsjednika SAD na Balkan, potvrda posvećenosti nove administracije tom regionu.
Iako Ji veruje da će integracije balkanskih zemalja u EU i NATO i dalje biti u skladu sa interesima SAD, kao što je to bio slučaj i sa prethodnim adminsitracijama, profesor Univerziteta “Džons Hopkins” Danijel Server ocenjuje da su takvi zaključci preuranjeni.
Server je kazao da i ova, kao i prethodna administracija, mora da riješava mnoga druga otvorena pitanja.
Ji je saopštio da im je jasno da demokratijama na Zapadnom Balkanu treba njihova podrška.
“Trudimo se da to obezbijedimo, ali nam je neophodna politička volja druge strane, da se odupre korupciji, da se fokusira na riješavanje, a ne na politizaciju problema“, naveo je Ji.
On vjeruje da, ako je partnerstvo iskreno sa obje strane, može i da uspije.
Ji smatra i da lideri na Balkanu koji su spremni da sprovedu reforme u cilju evropskih integracija, mogu da onemoguće uticaje sa strane i ojačaju pozicije svojih zemalja kako bi slobodnije odlučivale o svojoj sudbini.
Izvor: Glas Amerike (VOA)
