Ismeta Dervoz: U zemljama Balkana napredovala zaštita ljudskih prava


Ismeta Dervoz: U zemljama Balkana napredovala zaštita ljudskih prava

Bivša prestavnica Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope Ismeta Dervoz, javnosti poznata kao Ismeta Krvavac, danas se bavi zaštitom ljudskih prava i tvrdi da se u zemljama Balkana poslednje decenije na tom polju mnogo napredovalo.

„Polako, ali sigurno, nasilje nad ženama i porodično nasilje više ne ostaje iza zatvorenih vrata, već se o njemu sve češće govori javno i otvoreno“, kaže Dervoz.
„Ono što je bilo gotovo tabu tema, sada je došlo u fakus i vladinih i nevladinih organizacija i institucija koje mogu da rade na unapređenju zakonskog okvira i pružanja mehanizama za pomoć žrtvama“, rekla je ona za Info Medija Balkan.

Dervoz je podsetila da je Balkan region u kojem je bilo, po tradiciji i kulturi, prihvatljivo i normalno da ono što se dešava u porodici ostaje iza zatvorenih vrata i svi su od toga okretali glavu.
„To je pitanje porodice i to nas ne smije da dotiče, smatrali smo. Međutim, sada smo jako napredovali u tom pogledu i ono što je bilo iza zatvorenih vrata sada je u javnoj sferi, govorimo o nasilju, ukazujemo na različite vrste nasilja, čak i na one vrste nasilja koje ni žrtve nisu u stanju da prepoznaju“, rekla je ona.
Pored zakonskog okvira koji svaka država mora da donese, zemlje regiona sarađuju i na razmeni dobrih i loših iskustava, zbog zajedničkih specifičnosti i na tom polju je mnogo učinjeno u poslednjih 10 godina, podvukla je ona.

„Ipak, u toj oblasti nikada ne možete biti u potpunost zadovoljni, tu jedan rezultat nije dovoljan, jer sutra ujutru, kada čujete novu vijest, da je ponovo neka žena žrtva nasilja, da je neka porodica u sigurnoj kući, neko dijete ili stara osoba maltretirana, čini vam se da ništa niste uradili. Ali, sada je spoznaja borbe protiv nasilja kod nas neposredna i direktna, zakonski okviri se uspostavljaju, NVO rade izvanredan posao, regioni sarađuju“, rekla je ona.

Da je proces dug toga svi moraju biti svesni i pored velikih vidljivih pomaka, dodala je, a na pitanje da li je pridruženje EU ono što „tera“ vlade zemalja kandidata da se bave tom problematikom, kaže da bi joj bilo drago da kada bi priljučenje Uniji rešilo sve te probleme.

Međutim, ukazala je, da stvari ne stoje tako pokazuju i podaci iz zemalja članica EU u kojima je nasilje nad ženama i porodično nasilje takođe vidljivo.
Kada bi EU bila instrument koji rešava taj problem, onda ne bi bilo nasilja ni u jednoj zemlji Unije, ali njega i tamo ima, i tamo se ustanovljavaju isti mehanizmi, finansiraju slične konferencije i projekti kao i u Srbiji i svi su fokusirani da se postigne što je moguće niža stopa kriminala te vrste, podsetila je Dervoz.

„Dakle, ne mislim ja da će nama EU riješiti probleme, naravno da će nam koristiti određeni standardi koje su oni dostigli, a mi nismo, i koji možda kod nas teže dolaze na vrh agedne onoga čime se bavimo zbog dnevno-političkih problema i svega onoga čime vole da se bave političari u regionu. Ali standardi koji će biti malo pogurani prema nama kao imperativ, uvijek su dobrodošli“, dodaje uz osmeh Dervoz.

I na neizbežno pitanje za kraj - da li joj to što je prepoznatljivo lice pomaže u poslu kojim se sada bavi, kaže:
„Prije dvije godine sam obilježila 40 godina radnog staža, najprije sam bila javna ličnost, onda producent i izvršna urednica javnog emitera u BiH, radila sam na različitim projektima prije nego što sam došla u skupštinu, a u parlamentu sam odabrala da se bavim poslovima za koje sam znala da svojom energijom mogu da pokrenem i neke druge institucije, kolege i koleginice, građane i građanke Bosne i Hercegovine.

Naravno da je važno da vam ljudi vjeruju i da ste nekada u životu, ono što ste rekli, zaista i uradili. To je vrlo značajno i sa te strane je dobro biti prepoznatljiv, a sa druge strane, biti prepoznatljiv vam donosi i neke tegobe i probleme... Međutim, sve je to uračunato u rok službe“.

Izvor: Info Media Balkan