Dušan Šehovac: Jedini a najveći genocid u Evropi posle II svjet. rata nema ni jednog ubijenog vojnika!?
Kako je jedini genocid u Evropi poslije drugog svjetskog rata u Srebrenici najveći i kako u njemu nema poginulih vojnika Bošnjaka?
Analizom dijelova udžbenika Historija za deveti razred osnovne škole, autora Izeta Šabotića i Mirze Čehajića, izdavači “NAM” Tuzla i “Vrijeme” Zenica, došao sam do mogućih pitanja koja profesoru istorije mogu postaviti znatiželjni učenici osnovnih škola u Kantonu Sarajevo.
Ova analiza udžbenika i moje razmišljanje je potaknuta mojom iskrenom unutrašnjom potrebom da i ja dam doprinos promjenama pristupa izučavanja ratne istorije u Kantonu Sarajevo koje su intenzivirane ovih dana.
Molim Asmira Hasičića, predsjednika UO Udruženja nastavnika historije KS-a, da pripremi odgovore, uključi ih u udžbenike i edukuje profesore istorije da daju adekvatne odgovore na ova pitanja koja treba da postave ako ne najveći, onda makar najmanji dio federalnih učenika.
Najveći genocid u Evropi nakon drugog svjetskog rata
“Time je počinjen najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata , što je potvrdio i Međunarodi sud pravde u Hagu 2007. godine.” (citat iz udžbenika Historija za deveti razred osnovne škole, autora Izeta Šabotića i Mirze Čehajića, izdavači “NAM” Tuzla i “Vrijeme” Zenica (str.187.).
Da li je neki učenik pitao profesora istorije u Kantonu Sarajevo kad se obrađivala ova lekcija:
- Koliko je bilo počinjenih genocida u Evropi poslije Drugog svjetskog rata?
- Ako je genocid u Srebrenici najveći genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, koji je onda najmanji genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata?
Nadam se da su na časovima Bosanskog jezika i učenici i profesori savladali lekciju o nepravilnoj komparaciji pridjeva?
Pridjevi su promjenljive imenske vrste riječi koje su nesamostalne, stoje uz imenicu i bliže je određuju. Gramatičke kategorije pridjeva su rod, broj, padež, pridjevski vid i komparacija, odnosno poređenje.
Nepravilnu komparaciju imaju sledeći pridjevi:
mali-manji-najmanji
dobar-bolji-najbolji
zao-gori-najgori
veliki-veći-najveći
U ratu, koji je najveća katastrofa, najviše ginu vojnici!
“Nama je bitno da djeca shvate određene ishode učenja, prije svega odgojni ishod, a to je da je rat katastrofa koja ne bi trebala više da se dešava ni u jednom društvu.” citat iz teksta “Ukida se moratorij na ratnu historiju BiH” - http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ukida-se-moratorij-na-ratnu-historiju-bih/199742
Nadam se da su profesori učenike naučili da je rat organizovani sukob naoružanih ljudi u kome ljudi ginu: kao borci, mogu biti ubijeni kao zarobljeni borci ili civili i da mogu nestati kao borci ili civili.
“U julu 1995, srpske snage, Vojska RS-a i MUP RS-a, pod komandom Ratka Mladića osvojile su “zaštićene zone” Žepu i Srebrenicu i tom prilikom pobili više od osam hiljada Bošnjaka” (citat iz udžbenika Historija za deveti razred osnovne škole, autora Izeta Šabotića i Mirze Čehajića, izdavači “NAM” Tuzla i “Vrijeme” Zenica, str. 187.).
Da li je neki učenik pitao profesora istorije u Kantonu Sarajevo kad se obrađivala ova lekcija:
- Da li je u Srebrenici bilo vojnika Armije BiH, i je li ijedan tokom ratnog sukoba u Srebrenici poginuo kao vojnik, pošto je jedna od odrednica ratnog sukoba da u njemu ginu vojnici?
I na kraju pitao sam sebe kako je moguće da niko u Kantonu Sarajevu nije javno postavio ova pitanja? Mislim da ima i djece i odraslih, kojima su ova pitanja u glavi, ali se čudim zašto ih nema u javnosti? Nadam se da će se odgovori na ova pitanja naći u novim udžbenicima istorije za osnovnu školu u Kantonu Sarajevo!
A ako se i poslije najavljenog pristupa promjena u udžbenicima istorije ne nađu u njima odgovori na ova moja pitanja o genocidu u Srebrenici, ja ću sebi i drugima postaviti pitanje : Šta to ima neistinito u udžbenicima istorije u Kantonu Sarajevo? Poštujući savremeni i od međunarodne zajednice podržan, multifunkcionalni pristup istoriji i tragaću za odgovorom na ovo moje zadnje pitanje. Neistina će se sigurno pojaviti u udžbenicima istorije, koji će biti zasnovani na prefereiranom i već najavljenom, davno bačenom u smetljište istorije monofunkcionalnom pristupu izučavanja istorijskih događaja?
Za InfoMediaBalkan Dušan Šehovac
Mr.sci.Dušan Šehovac, siciolog, živi na Ilidži, lokalni heroj koji razmišlja globalno, svoj i ničiji a sa svima povezan, pokušava da spoji akademsko, aktivističko i ljudsko promišljanje, misli humanistički, aktivno radi na pozitivnim promjenama zajedno sa drugima, voli da bude dio mreže aktivista, rasuđuje i svojom dušom. Obožava da se ne slaže i sa samim sobom!