Cijene nafte skočile više od osam odsto


Cijene nafte skočile više od osam odsto

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice skočile su više od osam odsto i dostigle najviše nivoe od kraja 2014. godine, što je posljedica geopolitičkih napetosti u vezi Sirije i pada zaliha "crnog zlata".

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice skočila je 8,2 odsto, na 72,60 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,6 odsto, na 67,40 USD. To su najviši nivoi od decembra 2014. godine, prenosi Hrportfolio.

Najveći sedmični skok cijena nafte od jula prošle godine posljedica je geopolitičkih napetosti od kada je polovinom sedmice predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Trump, zaprijetio vojnom akcijom u Siriji nakon navodnog napada hemijskim oružjem na uporište pobunjeničkih snaga Dumu.

Sirija nije značajan proizvođač nafte, ali je ulagače zabrinula mogućnost poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka.

Podršku cijenama pružila je i ocjena Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da se višak globalnih zaliha nafte skoro istopio.

U mjesečnom izvještaju OPEC je naveo i da je proizvodnja njegovih članica u martu pala na 31,96 miliona barela dnevno, što znači da je smanjena za 201 hiljadu barela dnevno u odnosu na februar.

U izjavi za Reuters glavni sekretar OPEC-a Mohamad Barkindo kazao je da se ta organizacija i njeni saveznici spremaju da produže sporazum o ograničenju proizvodnje i na narednu godinu, iako bi višak u ponudi trebalo da bude otklonjen do septembra ove godine.

Od januara prošle godine OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time pdržali cijene.

Produženje tog dogovora i na narednu godinu podržalo bi cijene, a jedinu im prepreku pritom predstavlja rast proizvodnje u SAD-u.

Na dalji rast proizvodnje u SAD-u ukazuju podaci firme Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošle sedmice porastao za sedam, na ukupno 815, največi nivo od mart 2015. godine.

U istom periodu prošle godine bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ovi nivoi cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda "crnog zlata" na svjetskim tržištima.


Izvor: Agencije