Andrea Ber: Proširenje EU na ledu - Nove perspektive za Zapadni Balkan


Andrea Ber: Proširenje EU na ledu - Nove perspektive za Zapadni Balkan

Šest zemalja na Zapadnom Balkanu čekaju na učlanjenje u EU. No, Brisel se tenutno ne opterećuje pitanjem novih članica. To drugim zainteresovanima, pre svega Kini, otvara prostor za bliskiju saradnju: Kina želi da oživi trgovinu duž Puta svile.

Više reformi, koje bi dosegle stanovništvo. To je uobičajna poruka iz Brisela, svako malo upućivana na adresu šest država na zapadu Balkana.

Albanija, Bosna, Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora. Sve imaju u džepu omamljujuću ponudu EU-perspektive, no pregovori se, do sada, vode samo sa Srbijom i Crnom Gorom. Što se tiče nezavisnosti medija ili pravosudja, borbe protiv korupcije i nezavisnosti grana vlasti: posmatrači su i u Beogradu i u Podgoricu krajnje skeptični. Srbiji pride dodje i nerasčišćeni odnos sa Kosovom, čiju nezavisnost Beograd ne priznaje, kao ni još 5 članica EU – medju njima Španija i Grčka. Što srbski ministar spoljni Ivica Dačić rado naglašava:

„Pristupni pregovori su vrlo teška borba, koja ne zavisi samo od našeg tima. Kad će sve napokon biti zatvoreno ili kad će novo poglavlje biti otvoreno, zavisi od toga koje smo napredke ostvarili u dialogu sa Kosovom.“

I Bosna je pre oko godinu dana predala zahtev za pristup, ali je veoma daleko od pregovora. U redu je za čekanje.

Pojačati pritisak na političke elite

Marion Kraske, iz predstavništva Fondacije „Heinrich Böll“ u bosanskom glavnom gradu Sarajevu, smatra da bi temeljno bolje bilo kad bi od strane EU bio izvršen veći pritisak:

„Političke elite razumeju, verujem, samo jasne poruke. Apeli da se reagira transparentnije ili da se suzbije korupcija, prosto ne prolaze. Smatram da ovde treba jasno i glasno reći istinu i jasno te ciljano izvršiti pritisak da bi ove elite političke moći, koje su često zaglibljene u mreže kriminalnih mahinacija, bile dovedene do toga da i stvarno nešto konkretno politički urade.“

Što je opis odavno poznatog stanja i u ostalim zemljama Zapanog Balkana, koje puno gradjana još više deprimira. A za političke elite, ionako naviknute da ih svi kritikuju, postoji još jedna trajna teme: „brain drain“ – odliv mozgova, iseljavanje ljudi, koje preko noći neće zaustaviti ni učlanjenje u EU.

Rast privedne saradnje

U Tirani, Sarajevu ili Beogradu političari uprkos tome pokušavaju da unaprede privredu. Srbski ministar finansija Duško Vujović nalazi:

„Lično nemam problema sa bivšim jugoslovenskim republikama, naša saradnja je vrlo dobra. Ponekad ima oštrih političkih tonova, jer postoji nerešenih političkih problema iz prošlosti, ali u privredi je naša saradnja primerna.“

I Mirko Šarović u privrednoj saradnji vidi šansu. Bosanski ministar za spoljnu trgovinu i privredne odnose tu uključuje i EU države Sloveniju i Hrvatsku:

„Mislim da je susedstvo sa Srbijom i Hrvatskom naša prednost, one su, posle Nemačke, naši najbitniji spoljnotrgovinski partneri. Samo što se ovde ne radi isključivo o privredi ili trgovini nego i o izgradnji infrastrukture, kao i regionalnim projektima, koji vode većoj povezanosti. A ako stvari tako posmatramo, onda celi region može biti stabilan i uspešan i privlačiti evropske investitore.“

Investicije iz Kine i Turske

I ne samo njih. Nedavno su glavari država Zapadnog Balkana pohodili Budimpeštu ne bi li ušli u biznis sa vladom Kine: i zemlje Balkana su deo velikog plana Kineza, koji žele da ožive trgovinu duž Puta Svile.

No, nije samo Kina zainteresovana za Balkan: ni turski investitori ne spavaju. Florian Biber, istoričar i ekspert za Jugoistočnu Evropu na univerzitetu u Gracu, to ovako procenjuje:

„Niko ne želi isključivo Rusiju ili Kinu. To nisu alternative nego samo dodaci ili nadomesci, koji igraju odredjenu ulogu: jer ih trenutno ima na terenu i jer je sada EU tako slaba. Predstave i dalje idu u istom pravcu: želimo da živimo kao ljudi u Austriji, Italiji ili Nemačkoj. To je model o kome se sanja.“

Ali, finansijska kriza je prouzrokovala da Evropska Unija pokazuje manje zainteresovanosti za nove članove: do 2019 je predsednik EU-Komisije Juncker isključio je bilo kakvo proširenje.

 
Izvor: Deutschlandfunk/Autorka Andrea Beer/Prevod: Mirko Vuletić